Objavljeno 11. travnja, 2018.
Kod nas ima tvrtki koje su vjerojatno produktivne na razini europskog prosjeka, ali u cjelini kod nas imate mnogo tih “mrtvih duša”, da ne izgovorim tu kod nas popularnu riječ “uhljeba”, kaže Bejaković
Procjenjuje se da su u 2017. godini troškovi rada po satu za cjelokupno gospodarstvo (osim poljoprivrede i javne uprave) u Europskoj uniji u prosjeku iznosili 26,8 eura, s tim da je izvan europodručja to 30,3 eura. No, taj prosjek prikriva važne razlike među državama članicama. Izvješće europskog statističkog ureda Eurostat pokazuje kako su najniži troškovi rada po satu zabilježeni u Bugarskoj (4,9 eura), Rumunjskoj (6,3 eura), Litvi (8 eura), Latviji (8,1 eura), Mađarskoj (9,1 eura) i Poljskoj (9,4 eura), a najviši u Danskoj (42,5 eura), Belgiji (39,6 eura), Luksemburgu (37,6 eura), Švedskoj (36,6, eura) i Francuskoj (36 eura). Hrvatska je pak prošle godine bila među zemljama EU s najnižim troškovima rada po satu, i s 10,6 eura dva i pol puta smo ispod prosjeka Unije, ali još uvijek iznad spomenutih šest država.
U Eurostatu su utvrdili kako je udjel doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu u EU iznosio prošle godine 24 posto, te 25,9 posto u eurozoni. Statističari posebice ističu velike razlike u troškovima rada među zemljama EU-a, pri čemu u gornjem dijelu ljestvice dominiraju skandinavske i zemlje Beneluksa, dok je donji dio očekivano pripao zemljama istočne i jugoistočne Europe. Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s najnižim udjelom troškova doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu u 2017. godini. On kod nas iznosi 15 posto, a niži udjel doprinosa bilježe samo Malta (6,7 posto), Luksemburg (11,9), te Irska i Danska, s 13,7 odnosno 13,8 posto. Najviši je udjel troškova doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu u 2017. bilježila Francuska, čak 32,8 posto. Viši od 30 posto taj je udjel bio i u Švedskoj, gdje je iznosio 31,1 posto.
Mnogo “mrtvih duša”
Za komentar smo zamolili Predraga Bejakovića, znanstvenog savjetnika Instituta za javne financije, koji kaže kako podaci o troškovima rada (čiji su najveći dio plaće) sami po sebi imaju značenje, ali pogotovo znače ako uz njih dodamo i podatke o produktivnosti rada. Prema njegovim riječima, trošak rada je tako jedan pokazatelj, ali je najbolje uspoređivati i koliko se uz taj trošak rada proizvede. Zato je, kaže, trošak rada u Njemačkoj veći nego kod nas, ali ako je u isto vrijeme produktivnost mnogo veća od Hrvatske, a jest, onda je u konačnici pojedinačna cijena nekog proizvoda zapravo manja.
- Jer mi za tih 10 eura proizvedemo relativno malo. Kod nas ima tvrtki koje su vjerojatno produktivne na razini europskog prosjeka, ali u cjelini kod nas imate mnogo tih “mrtvih duša”, da ne izgovorim tu kod nas popularnu riječ “uhljeba”. Dakle, produktivnost je još važnija od od samih troškova rada. Naši sindikati s pravom kažu da su naše plaće niske, ali ne govore da je i naša produktivnost niska. Negdje su radnici mnogo bolje plaćeni nego kod nas, no zahtijevati na temelju toga da se u Hrvatskoj značajnije podignu plaće bez povećanja produktivnosti nerealno je. To je glavna poruka - zaključuje Bejaković.
Kako privući radnike
On podsjeća da se u ekonomskoj teoriji uglavnom kaže da su, kada govorimo o realnom sektoru, plaće i drugi troškovi rada u najvećoj mjeri odraz produktivnosti. “Ako je produktivnost jako visoka i plaće su više, što ovi podaci jasno pokazuju. Možemo se zapitati kako se to prelijeva na sektor usluga, jer postoje izvozni i neizvozni proizvodi i usluge. Tako, primjerice, automobil i košulju koje proizvedete možete izvesti, kruh ćete teško izvesti, a usluge još teže. I onda se ta razmjerno visoka cijena rada prelijeva i na sektor usluga, a da bi poslodavci u sektoru usluga mogli privući radnike, oni ih moraju i odgovarajuće platiti”, kaže Bejaković.
Igor BOŠNJAK/H
Najveći trošak rada u industriji, u Hrvatskoj u uslužnom sektoru
Najviši troškovi rada po satu u Europskoj uniji su u industriji, gdje iznose 27,4 eura po satu. Uslužni sektor je s 26,6 eura na drugom mjestu, dok su najniži troškovi zabilježeni u građevinskom sektoru, od 23,7 eura po satu. U eurozoni je prema prosječnim troškovima rada po satu prošle godine također prednjačila industrija (33,4 eura), potom uslužni sektor (29,3) pa građevinski (26,7). Za razliku od EU-a, najviši trošak rada po satu u hrvatskom gospodarstvu u 2017. zabilježen je u uslužnom sektoru, od 11,4 eura. Na drugom je mjestu građevinski sektor s 9,8 eura, dok je industrija na trećem mjestu s 9,7 eura.
MANJE SMO KONKURENTNI OD SLOVENIJE I MAĐARSKE
Produktivnost je kod nas tu negdje kao u Poljskoj i Mađarskoj, a plaće su im ipak niže nego naše. A slovenske plaće su tu negdje kao naše, možda malo iznad, ali im je produktivnost mnogo viša. Dakle, pojedinačni trošak im je manji i mi smo slijedom toga, s našom produktivnošću i razmjerno višim plaćama, manje konkurentni, zaključuje Bejaković. On ističe i kako kava u Danskoj, zemlji s najvišim troškovim rada, stoji čak 40 kuna. No, kao što smo rekli, visoke cijene u proizvodnom sektoru se prelijevaju na sektor usluga koji najčešće ne izvozi svoj konačni proizvod - jer kavu koju ste kupili ne možete izvesti.
4,9
eura iznose troškovi rada po satu u Bugarskoj
42,5
eura iznose troškovi rada po satu u Danskoj
10,6
eura iznose troškovi rada po satu u Hrvatskoj