Lijepo kad znaš da predstava ima neki svoj lijep put i ima odjek - zadovoljno redateljica Tamara Kučinović komentira najnoviji uspjeh (više puta nagrađivane) predstave “Bijeli jelen” - sudjelovanje na 18. Naj, naj, naj festivalu u Zagrebu. Ovu sjajnu predstavu Dječje je kazalište Branka Mihaljevića premijerno postavilo 28. listopada 2016. i u godinu i pol dana pobrala je više nagrada: ansambl predstave (koji čine: Kristina Fančović, Srđan Kovačević, Edi Ćelić, Ivana Vukićević, Đorđe Dukić, Areta Ćurković, Inga Šarić, Gordan Marijanović, Tamara Kučinović), prošle godine nagrađen na Festivalu glumca nagradom “Nevenka Filipović”, a na Festivalu profesionalnih kazališta HC Assitej u Čakovcu iste godine za scenografiju i kostimografiju nagrađena doc. art. Zdenka Lacina, redateljica Tamara Kučinović i majstor rasvjete Igor Elek za oblikovanje svjetla.

- Nisam se nadala ničemu kada sam radila “Bijelog jelena”, no s tom sam predstavom imala poseban odnos i put. Imala sam snažan osjećaj što želim od te predstave, što želim istražiti i o čemu želim govoriti. Sa svakom predstavom je drukčije. Tu sam jednostavno zbog nekog razloga htjela naći suštinu slobode koju imaju životinje (unutrašnje slobode) i predati to publici - pojašnjava redateljica, dodajući da nije znala hoće li uspjeti u tome - jer je to rizik istraživanja.

- Ali sam imala golemu podršku ansambla, kazališta i autorskog tima. Drago mi je i raduje me ako publika prepozna ili osjeti to. Samo zato što je divan osjećaj zajedništva i slobode u kazalištu. Draž te predstave je neki kolektiv, poezija, vizual i jednostavnost životinjskog postojanja. Ne znam u čemu je kvaka. To je ljepota ovoga posla. Čak ni nakon procesa ne znaš recept za dobru predstavu - kaže Tamara, priznajući da ako bi moglo sve ispočetka, ne bi znala kako bi ovaj put.

- Svaki proces mijenja čovjeka. Možda bih sada nešto potpuno drugo. A možda i ne bih. Ne znam - dodaje sa smješkom redateljica Kučinović, čija predstava nudi kazališno istraživanje životinjskog svijeta u šumi koji kroz glavni lik djevojčice Anke postaje metafora djetinstva.

Gradsko kazalište Žar Ptica od 4. do 8. travnja organizira tradicionalni međunarodni, a ove godine i punoljetni, 18. Naj, naj, naj festival koji će ove godine ugostiti četiri strane i devet domaćih predstava. Izbornica je Željka Turčinović.

Stručni žiri sastavljen od eminentnih kazališnih kritičara odabrat će i nagraditi najuspješnije predstave – skulpturom Zlatna Žar ptica, u deset kategorija.

Festival je otvorila predstava domaćina “Durica – male ljubavi”, u kojoj je prvi put u kazalištu za djecu dramatiziran strip autora Ivice Bednjaneca, a tematizira prijateljstvo u dinamičnom stripovskom redateljskom  rukopisu.

Pozorište “Boško Buha” iz Beograda predstavlja se klasičnim naslovom za djecu, Pepeljuga, koja u redateljskoj interpretaciji teatralizira Zlo kao  karikaturu pa djeluje kao potpuna suprotnost Dobru u liku Pepeljuge, pa se mala publika lako identificira s porukom koju nosi ova predstava.

Koprodukcija Kazališne družine Pinklec iz Čakovca i LOFT-a zove se “S razlogom”, a problematizira život kao put koji se sastoji od patnje, prepreka, izazova i ljubavi. Inovativna je predstava obogaćena onomatopejskim dijalogom i jakom vizualnošću. Također u produkciji Pinkleca, publika će gledati “Preko sedam mora, preko sedam gora”, poznatog dramaturško–redateljskog tandema Jelene Kovačić i Anice Tomić, a tema je aktualna i bolna: prekinuti životi djece u recentnoj migrantskoj krizi.

Gradsko kazalište Trešnja predstavlja se  predstavom ”Zora riđokosa”, čija tema otvara gorući problem socijalne nejednakosti koji se zrcali u problematičnim sudbinama napuštene djece.

U koprodukciji sisačkog Doma kulture Kristalna kocka vedrine i karlovačkog Zorin doma, dolazi predstava “Tko nema u vugla, googla”, urbanu ljubavnu komediju za mlade.

Predstav “Pinokio” Roseland Musical kazališta iz Barcelone donosi nam Pinokija 21. st., nadahnutog Collodijevom pričom, koja je nastala prije gotovo dva stoljeća. Predstava je rađena u žanru spektakla, kombinirajući ples, glazbu, vizualnu umjetnost i nove tehnologije te stvarajući jedan začudan svijet blizak današnjem vremenu.

Državno kazalište za djecu iz Sankt Peterburga (Theatre at the Narva gates) predstavlja se predstavom ”Kantervilski duh”, u kojoj se jedna američka obitelj, smještena u starom engleskom dvorcu, bori s duhom. Bizarni, multimedijalni teatar sjena u kreativnom je odnosu s realističkom atmosferom engleskog podneblja.

Predstava “Brod i mjesec” teatra La Baracca-Testoni Ragazzi namijenjena je najmlađima. Jednostavne riječi i radnje u interpretaciji mlade glumice stvaraju predodžbu svijeta sačinjenu od svjetla, zvuka i pokreta.

U produkciji ZeKaeM-a gledamo ”Alisu u zemlji čudesa”, ispričanu na vizualno, glazbeno i likovno atraktivan način na temu odrastanja.

U koprodukciji Kazališta Virovitica i zadarskog Kazališta lutaka predstava je “Nevidljiva”, koja na komičan i šarmantan način govori o generacijskom nesporazumu u kojem su glavni protagonisti roditelji i djeca.

Kazalište Prijatelj dolazi na festival s predstavom ”Priča o Bogici ili nije sramota biti siromašan”. Socijalna diskriminacija česta je pojava u današnjem surovom kapitalističkom društvu pa ova predstava ima potrebu progovoriti o pravim vrijednostima, kao što su prijateljstvo i ljubav te ih afirmirati kroz kazalište.