U Hrvatskoj je lani na radu ozlijeđeno 889 radnika više nego godinu ranije. Podaci su to iz izvješća Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (HZZZSR), prema kojem se u 2017. godini dogodilo 14.290 ozljeda na radu, dok ih je u 2016. zabilježeno 13.401. Lani je u nesrećama na radu smrtno stradalo 13 osoba, dok je ipak najviše stradalih zadobilo lakše ozljede i to njih 9773. U pet slavonskih županija prošle su godine zabilježene 2124 ozljede na radu.

Prvi je prema broju ozljeda radnika, kao i u 2016. godini, Grad Zagreb, na drugom mjestu je Primorsko-goranska županija, slijedi Splitsko-dalmatinska i na četvrtom mjestu Osječko-baranjska županija.

Od ukupnog broja ozljeda na radu prošle godine na mjestu rada dogodilo ih se 11.612, što je 81,26 posto od ukupnog broja, a na putu 2678 ozljeda.

Najviše se ozljeda događa u prerađivačkoj industriji (2895), slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla (1675), građevinarstvo (987) te djelatnost zdravstvene i socijalne skrbi s 982 ozljede na radu. Najčešće se na radu događaju ozljede ruku, u čijem udjelu ozljede prstiju čine više od 21 posto.

Najviše je lakših ozljeda u domeni zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (89,2 posto). Slijedi djelatnost trgovine na veliko i malo (85,78 posto), prerađivačka industrija s 84,36 posto i građevinarstvo 79,06 post. Teške ozljede najčešće su u građevinarstvu (20,36 posto) i prerađivačkoj industriji (15,13 posto), a slijede ozljede u trgovini na veliko i malo. Muškarci se češće ozljeđuju na radnom mjestu, a žene na putu do posla.

Mladen Novosel, predsjednik Savez Samostalnih Sindikata Hrvatske i stručnjak u području zaštite na radu, kaže da je godinama broj ozljeda na radu raste i podsjeća kako je SSSH imao primjedbe još pri izradi Zakona o zaštiti sigurnosti na radu 2014. godine. Primjedbe su se odnosile na ukidanje prava radnika da mogu imenovati povjerenike za zaštitu na radu na radnim mjestima. Povjerenici su mogli utjecati na smanjivanje broja ozljeda na radu i kroz svoje aktivnosti kroz intervencije, kako prema poslodavcima tako i državnom inspektoratu i medicini rada.

- S druge strane Ministarstvo gospodarstva prošle je godine pokrenulo akcijski plan za rasterećenje gospodarstva. Oni su to nazvali administrativno rasterećenje, ali u tome su predvidjeli niz odredbi iz područja zaštite na radu. Postavili smo im logično pitanje - zašto se, ako se broj ozljeda na radu povećava, a istovremeno se ništa ne ulaže, ne stimuliraju oni poslodavci koji su prema statistikama uložili u zaštitu i sigurnost radnih mjesta te nemaju, ili su smanjili broj ozljeda? No, oni su poslodavcima omogućili da ne moraju redovito slati radnike na liječnički pregled, da ne moraju raditi procjenu opasnosti i slično, i time smanjuju troškove poslodavcima upravo na teret radnika i njihovog zdravlja - kazao je predsjednik SSSH. Dodaje, statistički podaci koji se navode u izvješću HZZO-a, odnose se samo na priznate ozljede na radu.

- Postoji još niz drugih ozljeda radnika koje se statistički ne registriraju, jer se ne priznaju kao ozljede na radu. Tu se nađe niz razloga pa ispadne da si je radnik sam kriv što se ozlijedio. No, čak su i službeni podaci poražavajući i treba postaviti pitanje Ministarstvu gospodarstva čemu je pridonio njihov akcijski plan za rasterećenje gospodarstva i koje su posljedice. Jedna kuna zaštite na radu daje četiri kune na produktivnost i vraća se. Jasno mi je da to ne zanima poslodavca koji želi zaraditi preko noći, ali da to ne zanima hrvatsku Vladu koja ima indirektne troškove, kao i državni proračun, za liječenje ozlijeđenih, to mi nije jasno - ističe Novosel.