Objavljeno 27. ožujka, 2018.
HUP osuđuje sve poslodavce koji u svom radu ne poštuju hrvatske propise
Iako je od 2013. godine neisplata plaća u Hrvatskoj kazneno djelo, bez isplaćene plaće i danas radi gotovo 10.000 radnika.
Krajem veljače, prema podatcima Porezne uprave, 2762 poslodavca našla su se na popisu neisplatitelja plaća koji Porezna objavljuje već petu godinu. Plaće od njih potražuje 9791 radnik. Ta “lista srama” brojne poslodavce nije posramila ni do danas, iako je broj onih koji radnicima ne isplaćuju zarađene plaće znatno smanjen. Uoči najava da će se izići s “crnom listom” poslodavaca koji ne isplaćuju plaće, sindikati su 2011., 2012. i 2013. baratali brojkom da za svoj rad plaću ne prima oko 80 tisuća radnika. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel kaže da je taj broj danas znatno manji, no da će to “biti problem sve dok i jedan radnik u Hrvatskoj ne bude plaćen za svoj rad”. Novosel upozorava i na problem da, k tomu, od 45 do 70 tisuća radnika radi samo za minimalac.
Malo ili ništa?
- Stoga je nekada teško pitanje – je li veće zlo raditi bez plaće ili samo za minimalac - kaže čelnik SSSH-a.
Na problem neisplate plaće ovih dana ponovno podsjećaju iz Ureda pučke pravobraniteljice, Lore Vidović. Pozivajući se na podatke MUP-a, ističu da je lani zabilježeno 365 kaznenih djela neisplate plaće iz čl. 132 Kaznenog zakona. Na naš upit o toj problematici u 2017., iz Policijske uprave osječko-baranjske odgovor je da je ta PU evidentirala 82 kaznena djela neisplate plaće, a koja je počinilo pet poslodavaca.
No stvarni razmjeri mnogo su veći jer velik broj radnika, ističe to pučka pravobraniteljica, poslodavce ne prijavljuje, što je vidljivo i iz pritužbi koje joj šalju tražeći zaštitu prava na isplatu plaće nakon obavljenog rada.
- No pravobraniteljica nema zakonske ovlasti vezane uz materijalna potraživanja radnika, nego ih je moguće ostvariti jedino u sudskom postupku ili postupku prisilne naplate. Nema ovlasti ni za pružanje pravne pomoći, no pritužitelje upućuje na korake koje mogu poduzeti za zaštitu svojih prava - poručuju iz ureda Lore Vidović.
Taj je ured ovih dana objavio informacije, odnosno osnovne korake, kako radnici mogu pravno zatražiti isplatu svojih plaća. Prvi korak jest da se zahtjev za prisilnu naplatu podnosi Financijskoj agenciji, uz valjani obračun dugovane a neisplaćene plaće.
– Ako poslodavac ne želi izdati obračun, moguće ga je prijaviti Inspektoratu rada, koji mu može narediti da radniku dostavi obračun. Inspektorat može i donijeti privremenu mjeru osiguranja naplate potraživanja ako su za to ispunjene pretpostavke Zakona o osiguranju radničkih tražbina. Bez valjanog obračuna plaću je moguće ostvarivati jedino u odgovarajućem sudskom postupku - informiraju u Uredu pučke pravobraniteljice.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) osuđuju svako postupanje suprotno zakonu, kao i poslodavce koji u svom radu ne poštuju propise RH.
Narušavaju ugled
- Takvi poslodavci ugrožavaju poslovanje i narušavaju ugled svih onih koji posluju sukladno sa zakonom, odnosno onih koji pošteno rade, plaćaju sva zakonom obvezna davanja državi i uredno isplaćuju plaće svojim radnicima - ističu u HUP-u.
Mladen Novosel kaže da problem neisplate plaća u Hrvatskoj postoji od njezine samostalnosti.
– Problem je to tranzicije, pogotovo u zemljama jugoistočne Europe, kao i društvenog sustava u kojem smo živjeli 50 godina, gdje uopće nije bilo upitno hoće li biti plaće. Onda smo završili u sasvim novom društvenom sustavu, preko noći s privatnim vlasništvom, s pretvorbom i privatizacijom. Sudstvo je bilo nemoćno pratiti takve promjene i svi koji su lovili u mutnom ne samo što su uništili stotine tisuća radnih mjesta nego i hrvatsku industriju. U Hrvatskoj ovaj problem treba potpuno iskorijeniti ako ona želi biti punopravna članica EU - kaže Novosel.
Kod eventualnog pokretanja sudskog postupka, osobe koje imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć mogu ju potražiti u Uredu državne uprave na svom području ili u ovlaštenim udrugama i pravnim klinikama za pružanje besplatne pravne pomoći.
- Protiv poslodavca je moguće i podnijeti kaznenu prijavu zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela iz čl. 132 KZ-a - ističu u Uredu pučke pravobraniteljice te dodaju da se kaznene prijave podnose nadležnom državnom odvjetniku ili policijskom službeniku na području na kojem je kazneno djelo počinjeno.
Kako stoji u zakonu, “tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”. Međutim, kaznenog djela nema ako plaća nije isplaćena “zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće”. Također, ako poslodavac naknadno uplati zaostale plaće, može biti oslobođen kazne.
Suzana ŽUPAN
HUP: Nedostatak novca na računu najčešći uzrok
“Iako je broj dobrih poslodavaca znatno veći, ostaju u sjeni negativnih primjera koji koriste prostor sive ekonomije za ostvarivanje nelegalne dobiti i takve je potrebno sankcionirati i u konačnici ukloniti s tržišta. No treba spomenuti da neisplata plaća nije uvijek kazneno djelo, jer postoji niz situacija kada poslodavci zbog razloga na koje sami ne mogu utjecati (neplaćanja računa od strane drugih poslodavaca ili državne i lokalne jedinice uprave i samouprave) jednostavno ostanu bez sredstava na računu, a ne mogu ostvariti posudbu da bi radnicima isplatili plaće. Naše analize pokazuju da je nedostatak novca na računu puno češći uzrok neisplate plaće nego situacija da poslodavac ima, ali ne želi platiti plaću. Pritom treba izdvojiti sivu ekonomiju, gdje radnici pristaju raditi na crno, a u tom ilegalnom području radnika se ne može zaštititi”, ističu u HUP-u.
SSSH: UPITNO JE IMA LI PRESUDA
“SSSH je 2011. pokrenuo kampanju 'Protiv rada bez isplate plaća'. Jedan od rezultata izmjena Kaznenog zakona bio je i da neisplata plaća postane kazneno djelo, no način na koji je to zakonom postavljeno potpuno je omogućio daljnju neefikasnost u tom dijelu. Jer, unatoč pokrenutim postupcima, ne sjećam se da je i jedan poslodavac osuđen, jer se i sam zakon postavio tako da je vrlo teško dokazati stvarnu namjeru”, upozorava na manjkavosti zakonskih rješenja problema neisplate plaća predsjednik SSSH-a Mladen Novosel.
sankcije
PREDVIĐENA JE KAZNA ZATVORA DO TRI GODINE
82
kaznena djela neisplate plaće, koja je počinilo pet poslodavaca, zabilježena su lani u PU osječko-baranjskoj