Objavljeno 13. veljače, 2018.
Ubrzanje digitalizacije donijelo bi BDP veći za 11 % i 120.000 radnih mjesta
Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od tradicionalne, a plaće u digitaliziranim kompanijama dvostruko brže rastu od konkurencije koja ne digitalizira svoje procese. U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda bit će digitalno unaprijeđena. Propusti li Hrvatska ovu priliku, rast zemlje bit će zaustavljen, upozorili su poduzetnici u manifestu za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koji će uputiti Vladi nakon konferencije. Rečeno je to, među ostalim, jučer na drugoj konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca Digitalna (R)evolucija održanoj u atriju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a na kojoj je bilo više od 500 poduzetnika.
Novi modeli
Konferenciju su otvorili Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, i Boris Drilo, predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT). „Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om 2020. Zašto tada ne bismo bili među državama s najvećim napretkom u digitalizaciji?“ poručio je na konferenciji Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT.
Sudionike konferencije pozdravila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, koja je istaknula kako ne bismo smjeli propustiti prilike koje digitalizacija pruža tvrtkama, ali i društvu u cjelini. Mnoge industrije i tvrtke suočene su s izazovima kao što je pojava potpuno novih modela rada i konkurencije koja posluje na potpuno drugačijim osnovama. Te promjene se ne mogu zaustaviti, već ih treba prihvatiti i prilagoditi im se što prije jer donose snažne prilike za napredak, naglasila je Deranja i dodala na to da je posebno važno poticati i pomagati malim i srednjim tvrtkama.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je: “Promjene koje donosi tehnologija vidimo svagdje oko nas. Digitalizacija nije samo ekonomski i tehnološki fenomen, nego donosi i nove usluge, proizvode i kreira nova radna mjesta.“U okviru konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj, o čemu je govorila ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, dr. sc. Maruška Vizek. Prema podatcima Ekonomskog instituta, kad bi se ubrzala digitalizacija, do 2022. godine, BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11 %, dok bi BDP na godišnjoj razini bio veći za 4,7 milijardi eura. Također, bilo bi ostvareno 200 milijuna eura novog izvoza što bi pridonijelo unaprjeđivanju konkurentske pozicije Hrvatske. Prema tom scenariju, mogli bismo govoriti i o stvaranju 120.000 novih radnih mjesta godišnje te 40.000 radnih mjesta godišnje za visokoobrazovane.
Regulatorni okvir
No, ograničavajući faktori su nedostatak strateškog pristupa upravljanju digitalnim vještinama, kao i nedostatak strateškog pristupa implementaciji digitalnih aplikacija, dok kad je riječ o digitalnoj infrastrukturi prepreke predstavlja niska razina fiksne širokopojasne povezivosti, visoka cijena pristupa te ograničena povezivost.
Ivan Barać, posebni savjetnik potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić, i Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, iznijeli su smjernice za izradu državnog strateškog dokumenta za nastavak digitalizacije Hrvatske kojim se postavlja regulatorni okvir za poticanje inovacija i investicija u istraživanje i razvoj i jačanje digitalnih vještina.
Zdenka RUPČIĆ
Nužan je nacionalni konsenzus
Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT-a, istaknuo je prioritete koje država treba usvojiti ako želimo održati konkurentnost Hrvatske: „U sljedećim godinama velika većina usluga i proizvoda bit će izravno ili neizravno digitalno unaprijeđena. Da bismo kao gospodarstvo u tom procesu održali korak s drugim zemljama, nužno je postići nacionalni konsenzus o ulozi digitalizacije, izraditi strategiju i omogućiti povoljniji investicijski okvir za brži razvoj temeljne širokopojasne infrastrukture i 5G tehnologije.”