ĐAKOVO

Priroda je zbunjena – iako je siječanj, zbog višetjedne južine biljke ne znaju je li zima ili (kasno) proljeće, pa vlasnici okućnica, poput jedne đakovačke, ovih dana prate 10 centimetara izniknute tulipane, koji bi iz tla trebali provirivati tek za koji mjesec… Cvatu i jaglaci, dio gostiju po kafićima na početku siječnja pijucka kavicu vani, uz visoke stolove, iznesene tik uz ulaze u kafić, a nešto dalje - djeca se kližu na klizalištu kod ulaza u Veliki park… Sve je to ovaj, ekstremno topao siječanj. U Đakovu je jučer termometar dugogodišnjeg pratitelja vremenskih prilika Bartola Bačića već u podne izmjerio 13 stupnjeva Celzijevih, a živa se ovih dana penje i do 16 Celzijevih pa se na ulici mogu vidjeti ljudi samo u majicama, trenirkama, ali i oni sa sladoledom u ruci i tanjim džemperom na sebi…

- A lani je na ovaj dan, 8. siječnja, bila prava zima u Đakovu – minus 17, sa snijegom. Znači, razlika toga i današnjeg dana (jučer, nap. a.) veća je od 30 stupnjeva - kaže Bačić, no dodaje da je Đakovo znalo imati i toplijih zima kada su, ističe, zidari znali raditi cijelu zimu, bez “mortsezone”. Iako bi trebao biti snijeg do koljena, a bunde i čizme nezaobilazna odjeća i obuća, vlasnici punih pušnica maltene u kratkim rukavima dime meso i strahuju za nj. Jer, u pušnicama je sada pravo bogatstvo od danas-sutra suhomesnatih delicija, a zime koja steže minusima nema.

- To meso može podnijeti do 15-ak stupnjeva, no sve preko toga je vrlo rizično. Najveći problem je vlaga, pa preporučujem vlasnicima da u pušnice postave ventilatore, da oni miješaju zrak, da se bar tako odupru vlazi - kaže đakovački mesar Marko Vrhovac. Dodaje kako bi idealna temperatura za meso u pušnicama bila 5, 6 stupnjeva, a da ovakve natprosječne temperature najlošije podnose proizvodi poput kulena i šunki zbog svoje veličine.

– Vlasnici mesa tek će vidjeti je li ova južina ostavila posljedice na mesu, i to kada razrežu prvi kulen ili šunku - kaže Vrhovac.

Ratari prate usjeve iz jesenske sjetve, zadovoljni što nema (jake) mrzavice.

– Koliko sam vidio po poljima, s usjevima je sve u redu. Ovako topao siječanj utječe na pojačano stasavanje biljke, jača njezin rast. Da je jaka mrzavica, ne bi valjalo. Pšenica, uljana repica… biljke su koje mogu podnijeti nagli pad temperature - kaže ratar Josip Petanjak iz Drenja. Na upit hoće li brže stasavanje biljke zbog ekstremno toplog siječnja ratarima priuštiti kakvu uštedu u troškovima na zaštiti, tretiranju usjeva, Petanjak odgovara negativno.

– Zaštita dolazi s povećanom vegetacijom biljke koja traži svoje - kaže Petanjak i procjenjuje da ovakvim temperaturama zbunjena priroda ipak ratarskim kulturama ne bi trebala donijeti bolesti.

Stočare, mljekare, ekstremno topao siječanj ne zabrinjava. Farmer, veliki proizvođač mlijeka iz đakovačkog kraja, Branko Kolak, kaže da su sadašnje temperature, između 5 i 15 stupnjeva, za proizvodnju mlijeka najbolje.

– Ovi temperaturni uvjeti stoga su idealni za životinje, nema zimskog pada u proizvodnji mlijeka. Najgore je zimi kada je minus 15, odnosno ljeti kada je plus 35, tada je pad u proizvodnji - kaže Kolak.

No, zato pretopao siječanj zadaje probleme ledu na dobro posjećenom đakovačkom klizalištu.

– Problemi s ledom počinju na temperturi 12 - 15 Celzijevih, pa rashladni uređaj radi pojačano jer izlazna temperatura mora biti između –7 i –10. Prije dva dana morali smo na sat i pol prekinuti klizanje na klizalištu dok se gornja ploha opet dovoljno ne zaledi. Djeci visoke temperature odgovaraju jer se kližu, a nije im hladno, no nama je na ovim visokim temperaturama problem održavanje leda - kaže šef Univerzalove Radne jedinice Čistoća zadužen za klizalište Tomislav Vuković.

I dok mesari, poljoprivrednici vinari… svaki na svoj način trpe posljedice ekstremno toplog siječnja i zbunjene prirode, đakovački termometri, koji su jučer u podne pokazivali 13, samo sat i pol kasnije, oko 13.30, već su mjerili 16 stupnjeva Celzijevih…