Ministarstvo uprave ne planira izmjenu izbornog i referendumskog zakonodavstva u 2018. godini. Prethodno će se pristupiti temeljitoj analizi postojećeg sustava, te razmotriti svi modaliteti uređenja pitanja izbornih jedinica radi uklanjanja neusklađenosti i odstupanja, stoji u njihovom odgovoru na prijedlog GONG-a na stranici e-Savjetovanja.

GONG pak podsjeća kako je prošlo gotovo sedam godina od izvješća Ustavnog suda o nejednakoj težini glasa u izbornim jedinicama. Ističu i da je premijer Plenković prije godinu dana, predstavljajući program Vlade, najavio pristupanje temeljitoj analizi izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostatci, neusklađenosti između pojedinih zakona te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Kako 2018. nema redovnih izbora, GONG to vidi rijetkom prigodom za sustavni pristup tome. Iz HDZ-a se o izbornom zakonodavstvu pak nedavno oglasio Vladimir Šeks, založivši se u intervjuu za uvođenje većinskog sustava, izborni prag od sedam posto, te zabranu predizbornih koalicija.

Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako je vrlo vjerojatno, ako će se ove godine samo pristupiti analizi sustava, da ćemo na iduće parlamentarne izbore ići prema sadašnjem zakonu. Naime, prema odredbi iz Ustavnog zakona, kao i uputama Venecijanske komisije, godinu dana prije izbora neprihvatljivo je mijenjati izborna pravila. A sljedeći izbori su europski, u travnju ili svibnju 2019. godine, predsjednički u prosincu 2019., i siječnju 2020. (2. krug), te parlamentarni najranije u kasnu jesen 2020. godine. Gjenero podsjeća kako Hrvatsku 2020. čeka predsjedanje EU-om, čemu će biti posvećena cijela 2019. i neće biti vremena za osjetljivo mijenjanje izbornog sustava. Slaže se sa Šeksom “kada je riječ o inventarizaciji problema u potpunosti, a 60 do 70 posto i u metodi kako to ostvariti”.

- Nekoliko ozbiljnih poslova treba napraviti. Prvi je ono što je predlagao Ivica Crnić, bivši predsjednik Vrhovnog suda, a to je usvajanje izbornoga zakona kao jedinstvenog akta. To bi sve izborne procedure na svim razinama reguliralo jedinstvenim zakonom. Kada je riječ o parlamentarnim izborima, važno je naći način da se smanji broj zastupnika, a ne dovede u pitanje razmjernost izbornog sustava. Treba naći model koji omogućava biranje propisanog minimuma broja zastupnika, od 100 do 120, a ne da se približavamo prema Ustavu maksimalnoj brojci od 160 zastupnika. S manje zastupnika Sabor bi funkcionirao bolje nego danas - tvrdi Gjenero. Smatra i da se reformom može napraviti model s manje izbornih jedinica iz kojih se bira nejednak broj zastupnika ili temeljito promijeniti izborni model. Sadašnji model drži lošim, a preferencijalno glasovanje naknadnim krpanjem nevaljalog modela.

Docent na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular smatra da za reformu svakako postoji potreba, posebice s obzirom na odluku Ustavnog suda o nejednakosti biračkog prava, s obzirom na to da u izbornim jedinicama imamo odstupanja veća od maksimalnih plus ili minus pet posto od prosječnog broja birača.

- Analize pokazuju da su još 2000. po tome odstupale dvije izborne jedinice, a od izbora 2007. čak njih osam od deset, što znači da problem raste. No, objektivan je politički problem što bilo kakvo prekrajanje vuče računicu koja stranka time više dobiva, a koja gubi - ističe Čular, dodajući kako pitanje manjeg broja izbornih jedinica nema smisla povlačiti dok se ne zna hoće li ostati županijska podjela, što je vrlo vjerojatno, ili će se ići u formiranje regija. Kada je riječ o promjeni onoga što definira izborni model, on nije za posebno radikalnu promjenu, jer bi to bilo kontraproduktivno, a smatra i da ideja o zabrani predizbornih koalicija ne bi prošla test ustavnosti. Svjestan je da to “zamagljuje natjecanje” i uvodi niz malih stranaka u Sabor, ali drži da ima drugih načina kako demotivirati stranke od predizbornih koalicija, umjesto zabrane. Kada je riječ o predstavnicima nacionalnih manjina, podsjeća da su u Hrvatskoj one bitni institucionalni element sustava i s tim se treba pomiriti.

- To izražava oblik posebnosti hrvatskog razvoja. To što zapadnoeuropske države to nemaju, nema veze s našom tradicijom. Manjine su uvijek institucionalno važan čimbenik i imaju političko značenje - kaže Čular, koji je siguran da nitko ne bi uspio operacionalizirati sustav gdje postoji posebno predstavništvo manjina, a da ono ne može sudjelovati u izboru vlade. Kaže i kako bi se možda mogao povećati broj preferencijskih glasova, što bi dalo veće mogućnosti biračima.