Niz godina obala grada Dubrovnika suočava se s ekološkom katastrofom izazvanom enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada, koja velikom većinom potječe iz Albanije te se za jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u dubrovačku luku i na otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu i poluotok Pelješac. Veliku većinu tog otpada čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina. Iako je već više puta zatražila od Europske komisije mjere zbog ekološke katastrofe koja prijeti Jadranu, zastupnica Šuica, motivirana količinom otpada koju je južni vjetar nanio na dubrovačku obalu, ovog je vikenda još jednom upozorila Komisiju te Europsku agenciju za okoliš i zatražila hitnu reakciju. “S obzirom na to da su postojeće regulative nedovoljne za regulaciju morskog otpada, a zatvorenom moru poput Jadranskog prijeti ekološka katastrofa, apeliram na Komisiju na hitno poduzimanje mjera za spas dubrovačke obale, ali i ostatka Jadrana”, naglasila je Šuica. E.S.