Objavljeno 15. prosinca, 2017.
Rasprava o migracijskoj politici, jednoj od najvažnijih tema summita Europske unije u Bruxellesu, završila je bez formalnih zaključaka. Osim o migracijama europski čelnici razgovarali su i o suradnji u području obrane i sigurnosti te nizu drugih tema.
- Smatramo da je za Hrvatsku posebno važno da se sve mjere usmjere na vanjsku dimenziju migracijske politike, zaštitu vanjskih granica EU. Što su one čvršće, neporoznije, što je politika prema zemljama odakle migranti dolaze učinkovitija, to će pitanje unutarnje migracijske politike i u pravnom i u političkom smislu biti manje relevantno - rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u petak, uoči početka drugog dana summita EU.
Čelnici EU u četvrtak su, tijekom radne večere, imali dugu raspravu o migracijskoj politici, temi o kojoj nema pune suglasnosti među zemljama članicama i zasad se ne nazire skori konsenzus. Dio zemalja članica ne pristaje na obvezujuće kvote za raspodjelu izbjeglica, što je glavna prepreka za dogovor o novom sustavu azila. Rasprava je završila bez formalnih zaključaka, no cilj je do lipnja sljedeće godine postići dogovor koji bi dugoročno riješio upravljanje migracijama prema Europskoj uniji.
Plenković kaže da je izbjeglička kriza iz 2015. godine, kada je EU bila pod velikim pritiskom izbjegličkog vala, izazvala pravne, političke i financijske posljedice u državama članicama, usporila kretanje unutar članica u projektu u kojem je jedna od temeljnih ideja sloboda kretanja, dovela do ograda i žica na granicama i stavila na stol pitanje solidarnosti. Plenković je ponovio da Hrvatska poštuje načelo solidarnosti, temeljno načelo sudjelovanja u europskom projektu, i da je spremna sudjelovati u programu premještanja i preseljenja izbjeglica u skladu sa svojom veličinom i mogućnostima.
Čelnici EU u četvrtak su, prvog dana summita, prihvatili zaključke o sigurnosti i obrani, socijalnoj dimenziji, obrazovanju i kulturi, klimatskim promjenama, pitanju proglašenja Jeruzalema glavnim gradom Izraela te produžili sankcije Rusiji.
U petak ujutro održan je prvi summit eurozone u proširenom sastavu, svih 27 zemalja članica, osim Velike Britanije. Komisija je prije nekoliko dana objavila svoje ideje o reformi euorozone, koje, između ostaloga, uključuju uvođenje položaja europskog ministra financija koji bi ujedno bio povjerenik u Komisiji i šef euroskupine te pretvaranje Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda za rješavanje kriza u eurozoni, u neku vrstu europskog monetarnog fonda. Plenković je rekao da Hrvatska želi ući u eurozonu.
- Cilj je da 2020. godine uđemo u tečajni mehanizam, a da u eurozonu uđemo u mandatu sljedeće vlade - rekao je Plenković. Ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) prvi je korak na putu prema eurozoni, svojevrsna čekaonica za euro. Pri ulasku u ERM II utvrđuje se centralni paritet buduće zamjene nacionalne valute eurom, ali tržišni tečaj domaće valute do uvođenja eura može fluktuirati široko, +/-15 posto. Zemlja kandidatkinja za euro u ERM II mora ostati najmanje dvije godine prije zamjene.
Dijana PAVLOVIĆ/H
DRUGA FAZA PREGOVORA O BREXITU
Čelnici 27 zemalja članica odobrili su na summitu u Bruxellesu prelazak u drugu fazu pregovora o Brexitu, što otvara put za razgovore o budućim odnosima. Za prelazak u drugu fazu pregovora trebalo je napraviti “dovoljan napredak” u prvoj fazi, koji se odnosio na pitanja o razdruživanju. EU pritom upozorava da će za bilo kakav napredak u drugoj fazi pregovora biti potrebno provoditi obveze preuzete u prvoj fazi. Slijedom odluke Europskog vijeća, Europska komisija će sljedećeg tjedna objaviti prijedlog smjerenica za pregovore. Pregovori će se u početku voditi o prijelaznom razdoblju od dvije godine, koje nastupa nakon Brexita, 29. ožujka 2019. Tijekom prijelaznog razdoblja Velika Britanija ostaje dijelom jedinstvenog tržišta i carinske unije i poštovat će sve europske propise, uključujući i nove koje donese EU27, ali kao treća zemlja neće moći sudjelovati u donošenju odluka.
Cerar u Zagrebu 19. prosinca
Hrvatski i slovenski premijer Andrej Plenković i Miro Cerar dogovorili su u petak u Bruxellesu posjet slovenskog premijera Zagrebu 19. prosinca kako bi razgovarali o rješavanju graničnog pitanja. Premijer Plenković je nakon sastanka koji je trajao gotovo dva sata rekao da je cilj tog susreta utvrditi točke oko kojih su obje strane suglasne po pitanju granice.