Objavljeno 2. prosinca, 2017.
Premijer: To je čvrsta poruka Vlade Slavoniji i ljudima koji ovdje žive
Činjenica da se sjednica Vlade održava u Osijeku pokazuje usmjerenost Vlade da u ovom mandatu smanji nejednakosti u regionalnom razvoju zemlje ne samo deklaratorno nego i konkretnim politikama, mjerama, proračunom i aktivnostima za razvoj grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, ali i cijele Slavonije, Baranje i Srijema.
Kazao je to premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice koju je Vlada održala u petak u Osijeku. To je, inače, četvrta sjednica koju je Plenkovićeva vlada održala izvan Zagreba.
Promet, kultura...
Vlada je u petak doista pokazala kako nije riječ samo o deklaratornoj potpori Slavoniji. U petak je na sjednici održanoj u zgradi Osječko-baranjske županije donesen niz odluka o projektima iz područja gospodarstva, prometa, kulture i sveučilišta, te potpisani ugovori čija je vrijednost gotovo milijardu kuna za grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, a ukupna vrijednost projekata potpisanih za slavonske županije premašuje dvije milijarde kuna. “To je čvrsta i snažna poruka Vlade cijeloj Slavoniji i svim ljudima koji ovdje žive”, kazao je Plenković.
Vlada je tako donijela zaključke vezane uz gradnju Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak za Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Nadalje, na prijedlog Ministarstva zdravstva, donesena je odluka o nabavi angiografskog uređaja za dijagnostičko-terapijske endovaskularne intervencije i uređaja za razbijanje kamenca (litotriptor), vrijednih ukupno osam milijuna kuna, za potrebe Kliničkog bolničkog centra Osijek. Sredstva za te uređaje, istaknuo je ministar zdravstva Milan Kujundžić, osigurana su u proračunu za iduću godinu. Njegovo ministarstvo, kao i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Vlada je zadužila da poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca u Parku prirode Kopački rit.
Darovane nekretnine
Vlada je donijela zaključak na osnovi kojega se za rekonstrukciju raskrižja s kružnim tokom u Donjem Miholjcu u financijskom planu Hrvatskih cesta osigurava 3,78 milijuna kuna, a za rekonstrukciju kolnika kod Riječne luke Tranzit u Osijeku sedam milijuna kuna. S dva milijuna kuna država će sufinancirati izradu projektne dokumentacije za obnovu prostora oko bastiona u osječkoj Tvrđi.
Radi osiguravanja financijske potpore projektu izgradnje osječkog sveučilišnog kampusa Vlada se uključila u izmjenu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” 2014. - 2020. godine, a za nastavak izgradnje osječkog Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurat će dodatnih milijun kuna.
Vlada je usvojila i uredbu o ponovnom osnivanju Arheološkog muzeja Osijek. “Arheološki muzej osnovan je 2005. godine, ali je, na žalost, 2012. ukinut”, objasnila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Osijeku je i drugim jedinicama lokalne samouprave država darovala više nekretnina. Između ostaloga, država je Županiji i Općini Bilje darovala dvorac u Bilju, koji je sada u vlasništvu Hrvatskih šuma. Osijek je dobio osam nekretnina na korištenje radi stambenog zbrinjavanja građana slabijeg imovinskog stanja i ugroženog socijalnog statusa, kao i za smještaj Caritasa, u Sarajevskoj ulici. MORH-u je u vlasništvo prenesena zgrada bivšeg hotela Mursa, koja će se koristiti za Veteranski dom u Osijeku.
Velika je vrijednost za Osijek u petak potpisani ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za modernizaciju tramvajske infrastrukture na području Grada Osijeka. Vrijednost tog ugovora čak je 214 milijuna kuna. Osim toga, potpisan je ugovor o dodjeli također nepovratnih sredstava za nabavu 12 novih autobusa za osječki Gradski prijevoz putnika.
Nakon sjednice Vlade i potpisivanja brojnih ugovora osječko-baranjski župan Ivan Anušić pred novinarima je zajedno s premijerom Plenkovićem i gradonačelnikom Osijeka Ivanom Vrkićem zaključio kako je Vladino zasjedanje u Osijeku “ne samo poruka da surađujemo nego i moralna podrška nama koji pokušavamo razviti grad Osijek, županiju i istočnu Hrvatsku”. “Više ne može nitko zaustaviti ovaj projekt, koji će uskoro pokazati još veće benefite za sve nas koji ovdje živimo”, rekao je Anušić.
Igor MIKULIĆ
Ivan Anušić
osječko-baranjski župan
IZVRSNA KOMUNIKACIJA I SURADNJA S VLADOM DONOSI POZITIVNE POMAKE
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić u uvodu sjednice Vlade, obraćajući se premijeru i ministrima, kazao je kako su svojim dolaskom potvrdili tezu o ravnomjenom razvoju cijele Hrvatske. Napomenuo je kako je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem Vlada pokazala da joj je razvoj regije prioritet i da želi pomoći istočnoj Hrvatskoj, koja je gospodarski i demografski najugroženija hrvatska regija. Anušić je naglasio kako izvrsna komunikacija i suradnja s Vladom već donosi pozitivne pomake. Napomenuo je kako se projektima koji se provode donose konkretne mjere kojima će se ojačati potencijali, male i srednje tvrtke, obrti i OPG-ovi te kontinentalni turizam. Članove Vlade Anušić je pri tome upoznao s projektom besplatne prehrane u svim osnovnim školama na području županije, koji u primjenu kreće od početka iduće godine. Nadalje, izdvojio je niz započetih kapitalnih projekata, poput gradnje regionalnog distributivnog centra za voće i povrće, izgradnju Prve gimnazije te projekt Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, koji je sveobuhvatniji od prošlog. Anušić je spomenuo i pokrenute pripreme za gradnju novog sajamskog prostora u Osijeku, kazavši kako županija većinu projekata gradi u suradnji i partnerstvu s Gradom Osijekom.
VRKIĆ ZAHVALIO VLADI KAZAVŠI DA KREĆU BOLJI DANI U OSIJEKU
Gradonačelnik Osijeka, pozdravljajući članove Vlade prije početka sjednice, podsjetio je kako je Osijek ove godine proglašen najuspješnijim kontinentalnim turističkim odredištem Lijepe Naše te grad koji u subotu, 2. prosinca, slavi 231. rođendan. Naglasio je da je Vlada svojim zasjedanjem u Osijeku izrazila veliku čast učinivši ga glavnim gradom Hrvatske. Kazao je kako konačno imamo vladu posvećenu ravnomjernom razvoju Hrvatske, što će omogućili “da u razvoju uhvatimo korak s ostalim razvijenim dijelovima države”. Vrkić je kazao da je Osijek prvi hrvatski grad koji je dodijelio mikroračunala učenicima petih razreda osnovnih škola, a mladim sportašima omogućio besplatan prijevoz na sva natjecanja u zemlji. Dodao je kako je Grad ove godine izdvojio 25 milijuna kuna za socijalne programe, a iduće godine izdvojit će 30 milijuna kuna. Vrkić je istaknuo pitanje nedovoljno iskorištenih nekretnina u državnom vlasništvu zamolivši za ustupanje prava na njihovo upravljanje. Pri tome je istaknuo zgradu Doma HV-a u središtu grada, koja bi mogla biti korištena kao sjedište gradske uprave.
Vrkić nakon sjednice nije skrivao oduševljenje donesenim odlukama kazavši kako je u Osijek došlo oko 500 milijuna kuna. Napomenuo je da je riječ o investicijama koje će uglavnom realizirati domaća građevinska operativa, što znači oporavak građevinarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Zahvalio je Vladi na dolasku u Osijek na Dan grada te na tome što je pokazala da je spremna pomoći kako bi Slavonija dostigla razvijene dijelove Hrvatske. Zaključio je kako je to moguće samo sinergijom sa Županijom i Vladom, kazavši kako “kreću neki novi dani u Osijeku”.
NASTAVLJA SE ISPLATA DOKUPLJENIH MIROVINA ZA 3860 KORISNIKA
Vlada je dala pozitivno mišljenje na prijedlog zakona o nastavku isplate dokupljene mirovine kojim bi se nastavila isplata dokupljenih mirovina za 3860 korisnika. Prijedlog je to klubova nezavisnih zastupnika, HSU-a i zastupnika Mosta nezavisnih lista. Prema riječima ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, tako će država na sebe preuzeti isplatu dokupljenih mirovina za 3860 ljudi, koja će se početi provoditi od 1. ožujka 2018. Objasnio je kako se doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine, počela provoditi još 1990. Jedino društvo kojem je u Hrvatskoj djelatnost bila dokup mirovine bilo je “Royal međugeneracijska solidarnost”, a ministar Pavić kazao je kako je to društvo ušlo u financijske probleme i nije se uspjelo uskladiti sa zakonom te je zbog toga bez tog dijela mirovine ostalo 3860 umirovljenika. Procijenjeni trošak za isplatu tih mirovina je od 12 do 15 milijuna kuna godišnje, uz otplatu dugova nastalih od 2014. godine, koji će se, kako je rekao Pavić, isplatiti u ratama do 2020.
cilj
SMANJITI NEJEDNAKOSTI U REGIONALNOM RAZVOJU ZEMLJE
SABORU UPUĆEN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU
Vlada je u petak u saborsku proceduru poslala Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske s nacrtom konačnog prijedloga zakona, rekla je na sjednici Vlade ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac. Predloženim izmjenama namjerava se unaprijediti sadašnji pravni okvir politike regionalnoga razvoja koji se odnosi na postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te određenje potpomognutih područja, rečeno je. Prema procjenama Ministarstva, tako bi se mogao povećati broj lokalnih jedinica koje se svrstavaju u potpomognuta područja.