Objavljeno 22. studenog, 2017.
Miljenić: Vladajući žele građanima uskratiti priliku da saznaju istinu
Pet članova saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor iz vladajuće koalicije u srijedu je dalo pisanu izjavu kako je pravomoćnošću rješenja o provedbi istrage to povjerenstvo prestalo rad, jer su za to ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o istražnim povjerenstvima.
“Pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, istražno povjerenstvo za Agrokor ex lege je prestalo s radom budući da su za to ispunjene pretpostavke propisane zakonom”, stoji u izjavi koju su potpisali članovi povjerenstva Milijan Brkić, Ante Babić, Marija Jelkovac, Josip Borić i Stjepan Čuraj. Članovi povjerenstva navode i kako članak 4., stavak 2. Zakona o istražnim povjerenstvima propisuje da će istražno povjerenstvo, ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom od pitanja za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, odmah prestati rad. “Također napominjemo da je u vrijeme donošenja Zakona o istražnim povjerenstvima provođenje istrage bilo u nadležnosti suda, dok je danas u nadležnosti državnog odvjetnika. No, i u ovom stadiju postupka osigurano je sudjelovanje suda i sudska kontrola istražnih funkcija državnog odvjetnika, između ostalog i kroz odlučivanje suda o žalbi protiv rješenja državnog odvjetništva o provođenju istrage”, stoji u izjavi.
Istraga pravomoćna
Osim toga, članak 17., stavak 1. Zakona o kaznenom postupku propisuje da kazneni postupak počinje, između ostalog, pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, navode članovi povjerenstva iz vladajuće koalicije.
Članovi istražnog povjerenstva za Agrokor iz oporbenih redova traže pak da povjerenstvo nastavi rad, tvrdeći da je povjerenstvo osnovao Sabor, pa samo Sabor može i zaustaviti njegov rad. Predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić (SDP) ocijenio je kako je riječ o dosad nezabilježenoj uzurpaciji vlasti u Saboru, a njegov stranački kolega Gordan Maras rekao je da se radi o udaru na ustavno-pravni poredak. Miljenić inzistira da je Sabor morao donijeti formalnu odluku o prestanku rada povjerenstva, jer ga je Sabor i osnovao.
Žele odluku Sabora
“Čak i kad bi se prihvatilo tumačenje kolega iz HDZ-a i HNS-a da su nastupile zakonske pretpostavke da povjerenstvo više ne može raditi, što je suprotno intenciji zakona, jasno je da tek sada povjerenstvo mora raditi”, poručio je.
“Ovo je obično nasilje, ne nad nama kao manjinom u Saboru, nego nad hrvatskim građanima. Oni su imali pravo vidjeti tko je iz politike bio u sprezi s Agrokorom, a vladajući su odlučili uskratiti priliku građanima da otkriju istinu. Trebali su izbjeći nasilje, donijeti odgovarajuću odluku i onda bi sve bilo po zakonu i ne bi se rušila pravna država. Ovo je jedan od najsramotnijih dana kojima svjedočimo u Saboru”, kritizirao je vladajuće Miljenić. Također je podsjetio da je glavni državni odvjetnik dva puta kazao da rad povjerenstva ne utječe na istragu. I za Ivana Lovrinovića (Promijenimo Hrvatsku) riječ je o nasilju nad pravnom državom i procedurom. “Dobili smo papir koji su potpisali zastupnici, a ne odluku Sabora. Nikako ne pristajem na ovo jer su to opasni znaci totalitarizma i isključivanja”, rekao je. Za Nikolu Grmoju (Most) potez većine dosad je neviđeni način gušenja istine, ali ništa ga više od HDZ-a ne može iznenaditi. Smatra da je HDZ odlučio iskoristiti to što je istraga protiv Ivice Todorića postala pravomoćna jer su posljednja svjedočenja dokazala da bi povjerenstvo u šest mjeseci rada puno toga otkrilo. “Boje se dići ruku za gašenje istražnog povjerenstva jer bi svi pamtili scenu tko je digao ruku protiv otkrivanja istine o Agrokoru”, istaknuo je Grmoja.
Igor MIKULIĆ/H
Uzurpacija ovlasti Sabora ili provedba zakona
Orsat Miljenić naglasio je kako je “nepoznat netko” naložio saborskim stručnim službama da ne dolaze na sjednicu povjerenstva i da obavijeste svjedoke da ne moraju doći te poručio kako je to nezapamćen događaj. Kazao je kako se dogodila potpuna uzurpacija ovlasti Sabora, što je, kazao je, nezapamćeno, nedopustivo te je nasilje ne samo nad opozicijom nego i nad građanima. Branko Bačić mu je odgovorio kako je činjenicu da povjerenstvo po sili zakona prestaje rad konstatirala većina članova istražnog povjerenstva i o tome obavijestila tajnika Sabora, koji je pitao predsjednika Sabora kako trebaju postupati stručne službe. Predsjednik Sabora rekao im je “izvolite provoditi zakon” i tajnik im je jedino mogao reći da ne trebaju do daljnjega sudjelovati u radu povjerenstva, rekao je Bačić.
GRMOJA OPTUŽUJE ŠEKSA, ON MU ODGOVARA DA JE TO “DEBELA LAŽ”
Nikola Grmoja je na konferenciji za novinare predstavio dokumente za koje tvrdi da dokazuju odgovornost Vladimira Šeksa i govore u prilog nužnosti nastavka rada istražnog povjerenstva za Agrokor. Grmoja je pokazao faksimil kaznene prijave koju je 1992. podnijela Narodna banka Hrvatske protiv Zagrebačke banke zbog nenamjenskog trošenja kredita dodijeljenog Agrokoru i činjenice da je iz trezora HNB-a nestalo šest milijuna njemačkih maraka. Grmoja je istaknuo političku odgovornost Šeksa, jer kao državni odvjetnik nije podigao optužni prijedlog u tom slučaju. HDZ-ov veteran i pročelnik stranačkog Savjetodavnog vijeća Vladimir Šeks odbacio je Grmojine optužbe da je prikrivao kriminal u Agrokoru ustvrdivši da Grmoja “debelo laže ili se radi o neznalici koja ne zna ni najosnovnije stvari”, jer nije bio državni odvjetnik u vrijeme za koje ga Grmoja optužuje. “Idiotizmom prve vrste” naziva Grmojine optužbe da nije podnio optužni prijedlog i da je prikrivao kriminal u Agrokoru.
PRAVNI STRUČNJACI KAŽU DA SABORSKA OPORBA NIJE U PRAVU
Valja podsjetiti na stav profesora kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Davora Derenčinovića te ustavnopravnog stručnjaka s osječkog Pravnog fakulteta Mate Palića, koji su krajem listopada u Glasu Slavonije kazali kako je zakon jasan o pitanju istražnog povjerenstva. “U Zakonu o kaznenom postupku, članku 17., stoji da u onim situacijama u kojima se provodi istraga, a ovo je takav kazneni postupak, taj postupak započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage. Jer su moguće i situacije da se direktno podiže optužnica bez istrage, ali to ovdje nije slučaj. To znači da kada rješenje o provođenju istrage postane pravomoćno, povjerenstvo mora po sili zakona odmah prestati raditi. To ne može biti pitanje toga žele li se oni raspustiti ili ne. Oni jednostavno po sili zakona nakon toga datuma više ne postoje”, objasnio je Derenčinović. Palić je također kazao da “čim sud donese nekakav akt, povjerenstvo apsolutno mora prestati raditi, ako je predmet njegova rada ono što je počelo s kaznenom prijavom, a činjenično se opisuje na određeni način”. Međutim, Palić je dodao kako to nije prepreka da se povjerenstvo ponovno formira, “ali o temama koje nisu dio istrage”.