Novosti
PREDSJEDNICA KRITIZIRALA VLADU

Grabar-Kitarović: Imamo
razloga za nemir i tjeskobu
Objavljeno 8. studenog, 2017.
Kolinda Grabar-Kitarović upitala se što je s reformama i dugo planiranim projektima koji stoje

Vezani članci

POPIS ČASOPISA FORBES

Kolinda Grabar Kitarović 39. je najmoćnija žena

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović oštro je na skupu ekonomista u Opatiji kritizirala situaciju u zemlji, a time i rad Vlade rekavši da su institucije u državi pasivne, da Hrvatska ima nerealizirane potencijale, da država funkcionira na razini hladnog pogona i da postoje vječiti projekti koji se nikada ne realiziraju, kao što je LNG terminal.

- Svi se slažemo oko strategija i osnovnih postavki, ali zbog manjka kapaciteta države danas nas prestižu oni s kojima se ranije nismo ni htjeli uspoređivati, a strateške reforme su toliko puta uzalud spomenute da su izgubile bio kakvu unutarnju vrijednost i postale apstrakcija. U Hrvatskoj su reforme iznimka, a ne pravilo - rekla je uz poruku državnim institucijama: Na kraju mandata svi mi odgovoramo za reforme koje smo obećali.

"Želimo li imati objektivan pristup, moramo se postaviti u kontekst okruženja. Naši rezultati dobivaju pravu vrijednost kad se uspoređujemo s pravom konkurencijom. Slijedom takvog pristupa možemo zaključiti kako slika nije blistava niti nam daje razloga za zadovoljstvo, nego naprotiv, za nemir i tjeskobu. Za osjećaj potrebe za žurnim djelovanjem", rekla je predsjednica.

Guverner HNB-a Boris Vujčić se nadovezao na predsjedničin govor te ustvrdio da uvođenje eura sigurno nosi više koristi od troškova, ali da neće riješiti strukturne probleme u zemlji. Vujčić je istaknuo da su politike potrebne za uvođenje eura nužne da bi se dobila potpora za ulazak u europski tečajni mehanizam, kao prvi korak prema uvođenju, te za kvalitetnu pripremu za članstvo u eurozoni. Makroekonomske neravnoteže se smanjuju, ali su i dalje prisutne, rekao je, dodajući da je nužno pokazati da je zemlja u stanju nastaviti s realnom konvergencijom, koja se u posljednjih desetak godina zaustavila. Za to je preduvjet povećanje produktivnosti rada, a to donose strukturne reforme, ustvrdio je. Ulaganja u obrazovanje su slična prosjeku EU-a, ali su rezultati obrazovanja vrlo slabi, što govori o tome da je obrazovni sustav na svim razinama loš i treba reformu, napomenuo je. Problem su u Hrvatskoj i vrlo niska ulaganja u istraživanje i razvoj te jako slab inovacijski sustav, prekompleksni i međusobno neusklađeni propisi, a s druge strane iznadprosječna državna potrošnja uz vrlo nisku učinkovitost te potrošnje te velik udjel javnog sektora u gospodarstvu uz nisku profitabilnost državnih poduzeća - naveo je Vujčić.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić upozorio je kako gospodarstvo stagnira unatoč pozitivnim makroekonomskim pokazateljima te da Hrvatska tone prema dnu Europe, ocijenivši da je sada ipak najveći problem postalo pitanje demografije i odlazak njezinih stanovnika. Naveo je da je svjetska ekonomija bolja nego ikada, a da Hrvatska ima drugi najniži BDP u Europi, treću najveću nezaposlenost, nisku stopu investiranja i demografsko propadanje. Iako su potencijali veliki, oni se smanjuju zbog odlaska ljudi, upozorio je. Država se ne može stvarati na temelju iluzija, zadatak vlada je stvarati nacionalni proizvod, poduzeća i kapital; nema razvoja ako zemlja ne razvije vlastitu sposobnost za vlastiti razvoj, istaknuo je Jurčić. "Ako ne izaberemo učinkovitu vladu i ako ne poboljšamo ovu, nažalost, onda tako... ali Bog je uvijek čuvao Hrvatsku, pa se nadamo da će i dalje", zaključio je Jurčić.

Vuk TEŠIJA/H
PREMIJER: Ne razumiju svi promjene

Premijer Andrej Plenković poručio je da, iako problema ima, Hrvatska nije ista kao prije godinu dana, a svi u Hrvatskoj ne razumiju dalekosežnost promjena koje Vlada unosi u politički sustav. Podsjetio je kako su u vrijeme njegove Vlade smanjeni deficit, javni dug i nezaposlenost, raste BDP, povećana je minimalna plaća, a Hrvatska se kreće prema schengenskom prostoru i usvajanju eura. Ostvaruju se sporazumi sa sindikatima, dogovoren je kolektivni ugovor s državnim službenicima, a pregovara se sa zaposlenicima javnih službi, Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog proračunska manjka, "jedna simpatična turistička sezona – 11 milijardi eura prihoda", navodi Plenković. "Meni se čini, kad se sve to skupa stavi na kup, u proteklih 12 mjeseci, uz promjenu društvene klime koja je bila bitno polarizirana na jedan drugi način i za vrijeme mandata predsjednice u onom prethodnom sazivu Sabora i jedne druge Vlade, da Hrvatska nije ista zemlja kao tada", poručio je.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

FRA ANTE PERKOVIĆ, SVJEDOK VUKOVARSKE TRAGEDIJE

U mojoj župi u Borovskom naselju je 1991. i počeo rat

2

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991.GODINE

Počast gradu heroja
koji su obranili Hrvatsku

3

OBILJEŽAVANJE 26. OBLJETNICE VUKOVARSKE TRAGEDIJE U DOMOVINSKOM RATU

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.