U Saboru se ovih dana očekuje glasovanje o konačnom prijedlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma prema čijem 34. članku bi Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj trebao načelno biti i dalje skriven od javnosti.

Novi zakon uređuje niz pitanja vezanih uz sprječavanje pranja novca sukladno EU direktivi, a jedno od najvažnijih je uspostava registra stvarnih vlasnika kao središnje elektroničke baze podataka o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata. Prema prijedlogu, podaci iz toga registra bili bi dostupni svim nadležnim državnim institucijama, bankama i pojedincima na temelju "opravdanog pravnog interesa", no javni je stav da bi te podatke trebalo otvoriti cijeloj javnosti. Inače, najaktivniji u borbi da ovaj registar bude javan već je mjesecima GONG, koji je o svemu i alarmirao javnost.

- GONG već mjesecima traži da taj registar bude javan. Zagovarali smo to u sklopu sastanaka Partnerstva za otvorenu vlast, na sastancima s Ministarstvom financija, kao i na sastancima s Ministarstvima pravosuđa i uprave ove jeseni. Načelno su svi podržali da takav registar bude javan. U tom je smjeru ljetos išla i saborska rasprava u prvom čitanju ovog zakona, kad je Branka Juričev Martinčev, u ime Kluba HDZ-a, rekla da u skladu s GONG-ovim apelom javan treba biti i registar koncesija i registar stvarnih vlasnika. Dodatno, neke zemlje već su objavile svoje registre stvarnih vlasnika, poput Velike Britanije, Slovenije, Slovačke. Sada moramo biti glasni u daljnjem zagovaranju ovog registra - naglašava Jelena Berković iz GONG-a. S njom se složilo i Hrvatsko novinarsko društvo koje je ovih dana u svome priopćenju naglasilo kako “Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj mora biti javan kako bi novinari mogli nesmetano obavljati posao informiranja javnosti. HND je uvjeren kako je važno da budu javni poznati svi vlasnici tvrtki, uključujući vlasnike medijskih izdavača. Vladin prijedlog da identitet stvarnih vlasnika tvrtki ipak ne bude javan HND stoga smatra lošim i suprotnim trendovima u brojnim državama EU-a koje primjenjuju koncept drukčiji od Hrvatske. To potvrđuje i čelna osoba institucije Povjerenika za informiranje Anamarija Musa, koja podsjeća kako su neke države, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Švedska Francuska, pa i Slovenija, već usvojile zakone kojima omogućavaju javnu dostupnost određenih podataka iz registara svojih vlasnika, a neke od njih već su i implementirale te odredbe i objavile registre. HND upozorava zastupnike u Hrvatskom saboru kako bi izglasavanje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kojim bi se onemogućio pristup novinara i zainteresirane javnosti Registru stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj bio pogrešan i dugoročno opasan potez”.

Nakon ovih reakcija i prigovora amandmane na konačni prijedlog zakona podnijeli su klubovi zastupnika Mosta, SDP-a, Živog zida i SNAGA-e te zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović, kojima traže da taj registar bude dostupan svim pravnim i fizičkim osobama u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.