Novosti
NEUSTAVNO IMENOVANJE ULICE 10. TRAVNJA

Ustavni sud: NDH je bila nacistička i fašistička tvorevina
Objavljeno 18. listopada, 2017.
Republika Hrvatska nije sljednica NDH ni po kojoj osnovi, ističu suci

Imenovanje Ulice 10. travnja u Slatinskom Drenovcu, selu u slavonskoj općini Čačinci neustavno je - odluka je Ustavnog suda donesena 10. listopada, a protiv nje je bio sudac Miroslav Šumanović, čije je izdvojeno mišljenje, kao i odluka, objavljeno na internetskoj stranici suda.

Ocjenu ustavnosti odluke Općinskog vijeća Čačinaca iz 1997. o izmjeni naziva Ulice 21. novembra u Slatinskim Drenovcima u Ulicu 10. travnja, zatražila je Vlada u prosincu 2013. na prijedlog Ministarstva uprave. Vlada Zorana Milanovića smatrala je da se imenovanjem ulice prema datumu kada je 1941. osnovana Nezavisna Država Hrvatska, država utemeljena na postavkama fašizma, “u potpunosti anuliraju nastojanja Hrvatske za afirmacijom temeljnih vrijednosti antifašizma, a koja su ugrađena u Ustav”.

Povijesna istina

Obrazloživši odluku suci su se pozvali na stajalište Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je u predmetu iz 2006. (Ždanoka protiv Latvije) istaknuo da “će se suzdržati koliko god je to moguće od izražavanja mišljenja o stvarima čisto povijesnog činjeničnog stanja, koje ne ulaze u njegovu jurisdikciju; ipak, može prihvatiti određene dobro poznate povijesne istine i temeljiti svoja obrazloženja na njima”. Kao primjer “dobro poznate povijesne istine” Ustavni sud je naveo odluku suda u Strasbourgu iz 2003. (Garaudy protiv Francuske) da “negiranje realiteta jasno ustanovljenih povijesnih činjenica, kao što je holokaust..., ne konstituira povijesnu bliskost s istinom”. S obzirom na to da holokaust pripada kategoriji jasno ustanovljenih povijesnih činjenica, svaka njegova negacija ili revizija znači zlouporabu prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

“Polazeći od navedenog, pod zaštitom Ustava i Konvencije ne može biti ni obilježavanje datuma 10. travnja 1941. kao dana osnivanja NDH, na bilo koji način, uključujući davanje imena ulicama ili trgovima po tom datumu. Naime, 'dobro poznata povijesna istina' je da je NDH bila nacistička i fašistička tvorevina i kao takva predstavljala je apsolutnu negaciju legitimnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom i tešku povijesnu zlouporabu tih težnji. Stoga, sukladno Izvorišnim osnovama Ustava, Republika Hrvatska nije sljednica NDH ni prema kojoj osnovi”, stoji u obrazloženju odluke Ustavnog suda RH.

Ustavni sud naglašava i da navedena ustavnopravna stajališta nisu vezana samo uz imena ulica, naselja, simbola i sl., već predstavljaju i načelna stajališta Ustavnog suda o karakteru NDH kao negaciji temeljnih vrednota ustavnog poretka Hrvatske. Suci su zaključili i da se ništa u ustavnom poretku ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koga da se upusti u neku aktivnost ili izvrši neki čin koji bi bio usmjeren na poništavanje bilo kojeg prava ili slobode koje jamči Ustav, a sporno imenovanje Ulice 10. travnja znači upravo to: poništavanje prava i sloboda koje jamči Ustav u okviru demokratske države utemeljene na vladavini prava.

“Tijela javne vlasti, kako na državnoj razini, tako i na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužna su u obnašanju vlasti voditi računa i o vrijednosnim sadržajima ustavnih načela koja grade identitet hrvatske ustavne države. Stoga ona nemaju mogućnost izbora hoće li biti lojalna Ustavu i njegovim temeljnim vrijednostima. Upravo suprotno, njihovo je djelovanje ograničeno Ustavom”, kaže se u odluci, te se zaključuje da je sporno imenovanje ulice u izravnom sukobu s vladavinom prava, odnosno da ugrožava identitet hrvatske ustavne države do stupnja koji se ne može tolerirati.

Protiv odluke je bio sudac Šumanović koji je ustvrdio da je predmet trebalo ustupiti Visokom upravnom sudu.

Izdvojeno mišljenje

Smatra da je odlukom de facto uzurpirana nadležnost sudbene vlasti te da su argumenti odluke “pravno-tehnički pogrešni, a pravno-politički neprihvatljivi”. Drži da je Ustavni sud ušao u prostor političkog odlučivanja koje treba ostaviti političkim liderima s izbornim legitimitetom i mandatom naroda i s posljedičnom političkom odgovornošću za svoje poteze, kada i ako ocijene politički svrhovitim ili nužnim provesti zakonsko reguliranje uporabe i zabrane isticanja pojedinih neprihvatljivih simbola iz prošlih nedemokratskih vremena (1941. - 1990.). “Nije misija ustavnog suda arbitriranje u ideološko-političkim i historiografskim prijeporima. Njih treba prije svega prepustiti slobodnoj javnoj polemici primjerenoj pluralističkom društvu. Ni jedno tijelo državne vlasti, pa ni Ustavni sud, nema monopol na utvrđivanje i određivanje povijesnih istina niti ih u demokratskom društvu može nametati kao 'službenu' istinu koja bi djelovala urbi et orbi i obvezivala svakoga...”, naveo je sudac Šumanović.

Dijana PAVLOVIĆ/H
INICIJATIVA STIGLA “OD GRUPE GRAĐANA”

Prije svoje odluke ustavni suci zatražili su očitovanje Općine Čačinci iz kojeg su odgovorili da je odluka o preimenovanju donesena jednoglasno “na inicijativu grupe građana, stanovnika mjesta Slatinski Drenovac”, ali da u njihovoj arhivi ne postoji pisana inicijativa i obrazloženje prijedloga odluke te je nemoguće utvrditi uz što se predloženi i usvojeni naziv ulice povezuje. Suci su zaključili da bi se sporni naziv jedino mogao povezati s datumom 10. travnja 1941., kao danom osnivanja NDH.

I DALJE U OSOBNIM DOKUMENTIMA

Nakon odluke Ministarstva uprave 2013. ploče sa spornim nazivom ulice u Slatinskom Drenovcu skinute su, a Općinsko vijeće Čačinaca do danas nije donijelo odluku o novom nazivu ulice, no stanovnici i dalje u osobnim dokumentima kao mjesto stanovanja imaju adresu Ulica 10. travnja.

Možda ste propustili...

SUOČAVANJE S PRAVDOM NAKON VIŠE OD DVA DESETLJEĆA

U srijedu odluka o kazni srebreničkom krvniku

PREDSTAVLJENA BIJELA KNJIGA 2017.

Mentalitet je najveća prepreka ulaganjima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana