Ekonomija
NAGLI ZAOKRET EU PREMA TURIZMU

Turizam do 2025. donosi 5 milijuna radnih mjesta
Objavljeno 18. listopada, 2017.
Pretpostavka je da će se u sljedećih desetak godina broj stranih turista udvostručiti

Nije tajna da će iduća godina turizma Europske unije biti u znaku kineskih turista. To nevjerojatno veliko tržište vapi za europskim destinacijama i 2018. godina s pravom će biti godina velikih očekivanja upravo od sve bogatijih gostiju s Dalekog istoka koji u prosjeku po jednom putovanju posjećuju četiri ili pet EU država. Pritom „marketinška utrka“ neće biti usmjerena prema zemljama članicama nego prema Aziji, Americi, Karibima i zemljama Pacifika. Ne bi bilo loše, zaključak je to nekih novinara, da se marketinški uz Kinu više „obrade“ i same zemlje EU-a pa da putovanja unutar istog ekonomskog i političkog prostora EU-a budu još češća i povoljnija, jer i u tome također leži velika turistička dobit koja bi itekako mogla utjecati na BDP. Prognoze rasta kineskog emitivnog tržišta govore o dostizanju razine od 160 milijuna putovanja godišnje do sljedeće godine. Kineski turisti najviše vole organizirane ture, a kada putuju u Europu imaju tendenciju posjetiti više destinacija o kojima se dobro informiraju uglavnom preko digitalnih platformi.

Duže ture

Vidljiv je trend smanjenja broja destinacija pa se više odlučuju za duže ture koje pokrivaju nekoliko susjednih zemalja. Najviše ih veseli razgledavanje, shopping i gastronomija i pritom su dobri gosti. Primjera radi, 2015. turisti iz Kine, Tajvana, Hong Konga i Makaa - u Hrvatskoj su ostvarili više od 203 tisuće dolazaka i 269 tisuća noćenja, što predstavlja rast od 36 % u dolascima i 37 % u noćenjima u odnosu na 2014. godinu, a rast je zabilježen i na cijelom europskom području. Iduća je 2018. godina proglašena Europskom godinom kulturne baštine, što je posebno važno za promicanje europske kulturne raznolikosti, bogatstva i povijesti, ali i godinom turizma između EU-a i Kine. Tu su inicijativu 12. srpnja 2016. pokrenuli predsjednik Juncker i Li Keqiang, premijer Narodne Republike Kine. Možda je doista zanimljivo pitanje zašto je bilo toliko važno da se Godina turizma EU i Kine održava iste godine kada i Europska godina kulturne baštine?! Kako će se sve to izgledati u praksi, uskoro ćemo vidjeti. Ako želimo privući više stranih turista, moramo ujediniti sve naše snage kako bismo promovirali Europu kao destinaciju, baš onako kako to rade SAD, Kanada i Australija na svojoj promociji – istaknuo je Antonio Tajani, predsjednik Europskog Parlamenta, na nedavnoj briselskoj konferenciji na visokoj razini i sa 700 sudionika posvećenoj turizmu: „Europska strategija jačanja konkurentnosti turističke industrije, ključni pokretač za stvaranje radnih mjesta“. Ističe Tajani u svom govoru da je promocijska platforma koju je je predložila Europska komisija u suradnji s Europskom putničkom komisijom i s regijama u Necstour mreži - dobar korak u pravom smjeru. Dobro je znano da je upravo turizam ključna industrija za sve zemlje članice EU-a i „zaslužna“ za deset posto BDP-a i radnih mjesta. I upravo je sada došlo vrijeme da mu se posveti mnogo više pozornosti i da postane konkurentan kako bi stvorio još više novih radnih mjesta. Pretpostavlja se da će se u sljedećih desetak godina broj stranih turista udvostručiti, a zahvaljujući sve bogatijoj novoj i potrošački spremnoj srednjoj klasi koja će dolaziti uglavnom iz Azije. Od danas pa sve do 2025. udvostručit će se i dolazak stranih turista u Europu na više od jednog bilijuna i samim tim kreirat će više od pet milijuna novih radnih mjesta. Ako želimo da ova mogućnost postane stvarnost, moramo unaprijediti našu sposobnost održati vlastita u sve konkurentnijem globalnom okruženju, djelomice što ćemo usko surađivati ​na europskoj razini – rekao je predsjednik Europskog parlamenta naglasivši da se treba fokusirati na razna područja, zainteresirati nove ulagače prema strateškom planu koji bi trebao omogućiti efektivnije korištenje EU financiranja. Očekuje se i poboljšanje poslovne klime, upravljanje digitalnom revolucijom, iskorištavanje sinergija s naglaskom na promociju Europe kao destinacije na međunarodnim tržištima. Pritom će faktor treninga također biti ključan, jer poduzeća u turizmu imaju mnogo više problema nego drugi u pronalaženju kvalificiranih ljudi.

Digitalna revolucija

Investirajući više, EU bi mogla stvoriti mogućnosti i u onim dijelovima Europe gdje je nezaposlenost mladih visoka i oko 50 posto. Na turizam poseban trag ostavlja digitalna revolucija, ali bez obzira na to „on“ treba mnogo radne snage, 20 posto ljudi mlađih od 25 godina. Mnoge se zemlje suočavaju s tim problemom, a među njima je zasigurno i Hrvatska kojoj općenito ponestaje domaće radne snage za turističku sezonu. Nedavno je objavljena i vijest da Austrija ima problema s turističkim radnicima pa će ih također morati „uvoziti“ iz inozemstva, a sezona zimovanja se približava i nije ostalo mnogo vremena. Slične probleme imala je i Mađarska s radnicima na Balatonu, ali i mnoge druge članice Europske zajednice. Iako je ovogodišnja hrvatska turistička sezona bila rekordna, govori se o nedostatku više od 5000 radnika. Prema izvješću Svjetskog putničkog i turističkog vijeća iz 2015. godine, među EU se državama kao najdeficitarnije po pitanju radniku navode Italija, Grčka i Poljska. Naglasak će se dati i na sigurnost podataka gostiju kako se ne bi dogodilo da njihove privatne informacije i brojevi kreditnih kartica „iscure“ negdje na interneta i budu zloupotrebljeni. Na sve to misli Europski parlament pa se s pravom može reći da je vidljiv nagli zaokret EU-a prema turizmu koji sada, bar se tako čini, postaje važniji nego prije kao glavni izvor ekonomskog i regionalnog razvoja i zapošljavanja. Iako je taj sektor do sada bio izuzetno pogođen nedavnom ekonomskom krizom, ali prema rastućem broju turista dokazano elastičan. Turizam je treći po redu najveći ekonomski sektor Europske unije. U njemu je zaposleno približno 17 milijuna ljudi s tendencijom rasta.

Na razvoj turizma utječu i niskobudžetne aviokompanije! Liberalizacija zrakoplovnog transporta dovele su do jeftinih aviokarata i širenja mreže zračnog transporta, što je postalo katalizator turističkog razvoja. Kako niskobudžetne avionske kompanije u EU bilježe kontinuirani rast na kratkim destinacijama, pravi će izazov biti buduće investiranje u linije prema dalekim destinacijama. EU razmišlja i o stvaranju jedinstvenog tržišta usluga i jedinstvenog digitalnog tržišta s ciljem provođenja pravila natjecanja i osiguranja da sve digitalne platforme rade pod istim uvjetima i porezima baš poput drugih subjekata na tržištu. Mnogo se toga nabrojalo na konferenciji, a Europski parlament u konačnici smatra i poziva da u idući proračun uđe mnogo više novca za turizam. Sljedeći EU proračun trebao bi biti otvoreno politički i odražavati zabrinutost običnih ljudi, poput potrebe za borbom protiv nezaposlenosti – zaključio je Tajani, dodirnuvši uvijek goruću problematiku o kojoj se uvijek mnogo govori, ali se na njoj malo radi. Sudeći prema najavama, već nas od 2018. čeka svijetla turistička budućnost. Još samo da svi državljani Europske unije postanu optimisti.

Slobodan KADIĆ
I ZDRAVSTVENI TURIZAM SVE VIŠE IN

Zdravstveni turizam zauzima pet posto u ukupnom udjelu turizma i EU ekonomiji pridonosi s 0,3 posto. Podijeljen je na medicinski, wellness i spa turizam, a na njega se ozbiljno računa kada bi trebalo smanjiti razlike između sezonskog turizma, što bi rezultiralo popunjenim kapacitetima tijekom cijele godine. U tom bi sektoru trebalo poboljšati kvalitetu rada, što bi dovelo do smanjenja troškova zdravstva kroz mjere prevencije i smanjenu potrošnju lijekova.