Objavljeno 18. rujna, 2017.
Deveta međunarodna znanstvena konferencija o opasnim olujama, koja je okupila dvjestotinjak stručnjaka iz više od petnaest zemalja Europe i svijeta, održava se do petka u Puli i na njoj sudionici raspravljaju o svim aspektima olujnih grmljavinskih nevremena te o klimatologiji opasnih vremenskih pojava, o njihovu socioekonomskom utjecaju i o prilagodbi rizicima. Konferenciju organiziraju Europski laboratorij za opasne oluje (ESSL) i hrvatski Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), a direktor ESSL-a Pieter Groenemeijer na otvaranju je skupa rekao da intenzivne konvektivne oluje često znače potencijalnu opasnost za ljudske živote i materijalna dobra, a vrijeme i mjesto nastanka te njihov intenzitet još je teško predvidljiv.
“I mi smo pomalo iznenađeni, ali smo bili svjesni toga da će se početi događati ekstremne prilike kojih smo svjedoci posljednjih petnaestak dana, naročito njihovom učestalošću. Početak rujna nam je pokazao da se klima promijenila u toj mjeri da će nam ovakve ekstremne vremenske prilike biti puno učestalije nego do sada”, rekla je ravnateljica DHMZ-a, dr. sc. Nataša Strelec Mahović, dodavši kako je upravo zbog toga važno doći do saznanja kako oluje nastaju, na koji se način premještaju, kakav je njihov utjecaj na ljude i na materijalna dobra te postoji li uopće način na koji možemo to prognozirati. U prilog tomu ona je istaknula s jedne strane nedostatak kontinuiranih mjerenja, a s druge strane da na području Hrvatske nedostaju radarska mjerenja, koja nemamo na cijelom Jadranu. “Mi smo prognozirali da će na području Dalmacije biti uvjeti za pojavu jakog nevremena s velikom količinom kiše. No prognozirati unaprijed točnu količinu oborina i lokaciju gotovo je nemoguće”, upozorila je Strelec Mahović.
Nakon otvaranja konferencije novinarima je, na pitanje postoje li neka područja koja su zaštićenija ili ugroženija, direktorica DHMZ-a Nataša Strelec Mahović odgovorila da se ne može utjecati na pojavu oluja. “Mi u Hrvatskoj imamo mjesta koja su osjetljivija na grmljavinske oluje, gdje se one češće javljaju, pa je tako područje Kvarnera, Istre i zapadnog dijela Hrvatske vrlo osjetljivo na grmljavinske oluje, jer su takve putanje ciklona iznad naših područja i fronti koje donose najveću količine kiše i grmljavinskog nevremena”, rekla je Strelec Mahović, dodavši kako su se takve ekstremne situacije događale jednom u trideset godina. “Ako se počnu javljati svake druge godine, to će biti velik problem. To je nešto o čemu na razini države moramo odlučiti, na koji način reagirati na klimatske promjene”, istaknula je. H
OGULIN SE PRIPREMAO ZA NOVU KIŠU
U Ogulinu je ponedjeljak prošao u saniranju štete koju je nanijelo izlijevanje rijeke Dobre u nedjelju i u pripremama za nove oborine, koje meteorolozi najavljuju za utorak. Prema riječima gradonačelnika Ogulina Dalibora Domitrovića poplavljeno je 480 stambenih objekata. O razmjerima štete Domitrović još ne želi nagađati, ali pretpostavlja se kako će biti velika. “Konkretnu procjenu ne možemo iznijeti, ali možemo se ravnati prema poplavi iz 1999., koja je bila nešto veća, a šteta je bila oko 35 milijuna kuna”, rekao je nakon sastanka kriznog stožega, istaknuvši kako vremenska prognoza nije dobra te kako se službe pripremaju za najgori scenari, ali očekuju najbolji. “Zasad su svi podzemni kanali popunjeni, i nema više mjesta. Sve ovisi koliko će se vode povući i kolika će količina oborina biti u sljedećim satima”, rekao je Domitrović. D.Pav.