Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je bar jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, i to najčešće u području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto njih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala. Pokazuje to istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je u ponedjeljak predstavio Ured pučke pravobraniteljice.

- Podaci će nam biti iznimno koristan izvor informacija za daljnji rad, kako pri utjecanju na javne politike, tako i u promociji jednakog postupanja. Nadam se da će ga s istim ciljem koristiti i sve grane vlasti u zemlji - državne i javne službe te također i poslovni i nevladin sektor, sindikati i pojedinci. Jedino tako možemo se boriti protiv neprijavljivanja diskriminacije, na duge staze, za što je potrebno snažiti povjerenje građana u institucije, ponajprije u policiju i sudstvo - izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na predstavljanju rezultata.

Gotovo 40 posto ispitanika misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga potpuno nevažnim smatra nešto manje od četiri posto. Iako veliki broj građana ne podržava stavove koji reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, zatim prema članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima, osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom. Također, u odnosu na ranija istraživanja, manji je broj onih koji kažu kako im je neprihvatljivo da njihovo dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere.

- Nužno je informirati i educirati javnost o diskriminaciji i mogućnostima zaštite, ali i konkretno djelovati. Naš ured je i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. dao niz preporuka za suzbijanje postojeće, ali i prevenciju buduće diskriminacije u Hrvatskoj. Naravno, Vlada bi trebala što prije usvojiti i početi primjenjivati dugo očekivani Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije - dodala je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predstavnica Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe.

Treće je to istraživanje koje je Ured proveo od 2009., kada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije, a provedeno je u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj. Prema osobnom shvaćanju ispitanika diskriminacija je najčešće vezana uz omalovažavanje, ponižavanje ili podcjenjivanje. Dio pojedinaca diskriminaciju veže uz razlike prema vjeri, drugoj boji kože ili nacionalnosti. Iz broja različitih odgovora jasno je vidljivo kako građani na različite načine vide diskriminaciju. Ono što je važno napomenuti i istaknuti je kako dio građana nije u mogućnosti svojim riječima izraziti što je diskriminacija, što upućuje na daljnju potrebu njihova informiranja. E.Soudil