Novosti
KRIZA NA DALEKOM ISTOKU: NOVI VELIKI RAT NA VIDIKU?

SAD potiče napetost, ali neće napasti Sj. Koreju
Objavljeno 5. rujna, 2017.

Situacija oko Sjeverne Koreje, koja demonstrira rast vojne moći, i nervozna politika SAD-a, koji oko Korejskog poluotoka pleše kao oko vruće kaše, ovih dana eskalira. Južnokorejsko ministarstvo obrane u ponedjeljak je objavilo kako se čini da Sjeverna Koreja priprema novo lansiranje balističke rakete. Južna Koreja nakon najjačeg nuklearnog pokusa Pjongjanga, koji tvrdi da ima hidorgensku bombu, pojačava svoje sustave obrane. Najnoviji sjevernokorejski pokus novi je izazov američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, i to nakon što je Sjever u srpnju uspješno izveo dva lansiranja međukontinentalnih balističkih raketa ICBM, koje mogu dosegnuti američki kontinent. Sjeverna Koreja također prijeti lansiranjem raketa na američki otok Guam, u Tihom oceanu.

Zoran Meter, glavni urednik specijaliziranog analitičkog portala Geopolitika.News, za naš list kaže da, kada bi Sjeverna Koreja bila uistinu prijetnja SAD-u, Washington ne bi nikoga pitao smije li i kada će intervenirati.

Prevelik rizik

- Otkako je završio rat, 1953., Sjeverna Koreja i SAD nemaju uspostavljene odnose i SAD-u je cilj smjena tog režima te ujedinjenje Koreje, pod dominacijom Južne Koreje. A Sjeverna Koreja ima u programu razvoj nuklearnog oružja, isključivo kao obrambeni mehanizam, da spriječi rušenje režima od strane SAD-a. No međunarodna zajednica razvoj toga programa doživljava kao prijetnju, iako Sjeverna Koreja nikada neće napasti prva jer je režim dovoljno racionalan da zna kako bi time potpisao vojni poraz i krah - analizira Meter, ističući kako je Sjeverna Koreja zaokružila do maksimuma razvoj nuklearnog programa posjedovanjem hidrogenske bombe. Za SAD bi, kaže, tu kao korak naizgled preostao tek rat, no do toga neće doći, ne samo zato što se tome opiru Kina i Rusija nego i zato što SAD-u ovo stanje odgovara zbog više razloga.

- Najprije, SAD može ne samo zadržati nego i pojačati svoju nazočnost u tihooceanskoj regiji, što i čini. Tu je i interes njihove vojne industrije, čiji lobi stoji iza Trumpa. Drugi aspekt je da time drže Kinu napetom pred njezinim vratima, što Kinu sprječava u projiciranju vojne sile i flote prema Zapadu. Treći aspekt je što strategija SAD-a doživljava velik neuspjeh na Bliskom istoku, gdje u Siriji hvataju samo mrvice. Stoga prebacuju fokus javnosti na Daleki istok. Sjeverna Koreja definitivno je samo oruđe za nadmetanje SAD-a i Kine, kao njezina najvećeg strateškog partnera u budućnosti. Dakle, tu ne mora biti vojnog rješenja, nego SAD može udariti sankcijama po onima koji imaju gospodarske odnose sa Sjevernom Korejom, pa i po Kini. Neke su već pokrenuli, ali to još nije trgovinski rat, za koji trasiraju put - kaže Meter, dodajući da vojni “blitzkrieg” po sjevernokorejskim vojnim kapacitetima nije moguć jer su oni rasuti diljem zemlje. A i Sjeverna Koreja to bi tretirala kao objavu rata, što bi značilo da pokreće svoje konvencionalno naoružanje, a barata s 40.000 topničkih cijevi. Kako se Seul nalazi 50 kilometara od granice, ubrzo bi glavni grad Južne Koreje bio zbrisan s lica zemlje, pa je rizik prevelik.

Regionalna kriza

Stručnjak za međunarodne odnose Radovan Vukadinović kaže kako je Trump predsjednik s vrlo malo strategijskog iskustva u međunarodnim odnosima i vodi računa o onome što će reći njegovi vojni savjetnici. Smatra da nitko nije baš toliko iracionalan da bi se upuštao u velike sukobe koji bi doveli do rata svjetskih razmjera. Na pitanje u kojoj bi mjeri Hrvatska, kroz članstvo u NATO-u, bila uključena u jedan tako velik vojni sukob, podsjeća kako je Hrvatska vrlo lojalna članica, koja poduzima sve što NATO od nje traži. “I u tom bi eventualnom sukobu morala slijediti politiku NATO-a. Ako se SAD uključi u sukob i ako NATO ocijeni da je potrebna neka vrsta pomoći, onda bi, naravno, i Hrvatska sudjelovala”, kaže Vukadinović.

Igor Tabak, analitičar portala Obris - obrana i sigurnost, kaže kako situaciju oko Sjeverne Koreje ne treba povezivati s trećim svjetskim ratom. To vidi kao regionalnu krizu, koja periodično plamti više od 60 godina.

- Situacija jest eskalirala, ali njezin opseg ipak je ograničen i teško može prerasti u globalni sukob. To je sjecište interesa velikih sila, SAD-a, Rusije i Kine, no, iako naoružane većim nuklearnim arsenalom, one imaju izuzetno aktivne političke i gospodarske odnose, kao i načine da dođu do dogovora. Sjeverna Koreja pak pokušava izboriti prostor i nišu moći, ali taj problem gledamo desetljećima i on ima limitiran prostor za napredovanje. To više što je napad Sjeverne Koreje na SAD teško zamisliv u ikakvom racionalnom scenariju, jer je razlika u rasploživim sredstvima golema. S druge strane, SAD ipak, bez obzira na strastvenost svoje politike posljednjih mjeseci, ima veliku lepezu poteza na raspolaganju. Puno su vjerojatnije nove sankcije, pa i one koje bi obuhvatile sve koji naveliko posluju sa Sjevernom Korejom. Vojna rješenja tu su ograničena ponajprije blizinom velikih južnokorejskih ciljeva, dometima sjevernokrejskog naoružanja i potencijalnom štetom koju bi vojno rješenje nosilo. Ne samo nuklearno nego i ono samo konvencionalnim sredstvima. Naravno, 50-ih godina 20. stoljeća radilo se o uključivanju Kine i posrednoj pomoći Ruske Federacije, ali to su bila druga vremena. Danas se puno stvari rješava i gospodarskim alatima, sankcijama i blokadama - podsjeća Tabak.

Igor BOŠNJAK

Igor Tabak

analitičar portala Obris

Skučene mogućnosti

Veću eskalaciju ne može se do kraja isključiti. Tu je nagomilano puno ljudi i vojne tehnike, strasti su jako izražene te je moguće da netko nešto krivo shvati i sve ode pogrešnim putem. Ali ne mislim da je to vjerojatno. SAD je godinama inzistirao na razgovoru, a Trump postao predsjednik i na kritici ponašanja prema Sjevernoj Koreji i susjedima. No, otkako je na vlasti, donekle je, bar u praksi, korigirao stav. Verbalna sfera ostala je slična, uz priče o vatri i bijesu koji će se sručiti na njih i spremnosti na vojno rješenje, no u razgovoru s kineskim čelnicima dosta je ublažio stajališta. Kinu gleda kao diplomatsko-gospodarski element od velikog utjecaja na Sjevernu Koreju, što je više u skladu s prijašnjim politikama, koliko god mu se to načelno ne sviđalo. Problem Sjeverne Koreje i jest u tome što je skučena po prostoru, opsegu opcija i veličini šteta koje bi nastale odabirom krivih opcija, ističe Igor Tabak.

Zoran Meter

glavni urednik specijaliziranog analitičkog portala Geopolitika.News

Amerikanci pamte Korejski rat

- Interes SAD nije završetak krize, nego njezina kontrola. Jer i Rusija je tu, ni ona neće odustati od Sjeverne Koreje. Ona graniči 40 kilometara i s tom zemljom i ne odgovara joj da se tu pojavi američki vojnik, kao ni Kinezima. Uz to, Amerikanci jako dobro pamte Korejski rat. Oni su tada napuštali položaje i ostavljali oružje, i neće sada napraviti istu pogrešku. Ulazak u konvencionalni rat ne pada im na pamet jer Kina je superiorna u svom dvorištu - zaključuje Zoran Meter.

Radovan Vukadinović

stručnjak za međunarodne odnose

Održavanje režima u Pjongjangu odgovara Kini

Unatoč svim ovim napetostima te ratobornim izjavama Radovan Vukadinović ne vjeruje da može doći do otvorenog sukoba. Smatra da se prije može očekivati neka “kirurška” akcija koju bi izvela američka strana s ograničenim sjevernokorejskim odgovorom. “Bez obzira na sve to, treba imati na umu da je riječ o velikim silama, prije svega o odnosu između SAD-a i Kine. Kina je bezbroj puta stavila do znanja da nije zainteresirana da se na njezinoj granici pojavi SAD. Prema tome, održavanje režima u Pjongjangu Kini, bez obzira na to kakav je on, još uvijek odgovara. To je određena tampon-zona i to je Kini najvažnije, jer je prije svega zainteresirana za svoju sigurnost. Zbog toga je Kina prilično suzdržana u konkretnoj osudi Sjeverne Koreje i učinit će sve da tako i ostane”, kaže Vukadinović.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana