Ministarstvo turizma objavilo je početkom kolovoza da Hrvatska obara turističke rekorde, a srpanj je donio tri milijuna više noćenja.

Ukupno je od početka godine zabilježeno 7,5 milijuna noćenja više nego u sedam prošlogodišnjih mjeseci, a uzimajući u obzir najave za nastavak turističke godine, Hrvatska bi ove godine mogla dosegnuti brojku od čak 100 milijuna noćenja. Isto tako, s obzirom na odlične rezultate u predsezoni, ali i odličnu najavu za posezonu, očekujemo da ćemo ostvariti i znatan rast u ostvarenim prihodima u turizmu, odnosno oko 700-800 milijuna eura više nego prošle godine, komentar je ministra turizma Garija Cappelija na dobre pokazatelje.

– Zarada u turizmu ove će godine biti oko 10 milijardi eura, to će prijeći 20 posto udjela u BDP-u - procjenjuje predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić. Respektabilne su to brojke s plavog mora, no na drugoj strani, zeleni dio Hrvatske, Slavonija, tvornica hrane, tvrdi da njezina proizvodnja ne osjeća sezonu.

- Upita iz turističkog pojasa za naše proizvode nema - nezadovoljno poručuju slavonski poljoprivrednici, optužujući za to politiku uvoza i uvozni lobi te naglašavajući izostanak uređenog sustava spajanja zelene i plave Hrvatske kroz plasman slavonskih proizvoda u turističkoj sezoni.

- Kada bi se spojili Slavonija i more, mi bismo bili Švicarska - poručuje Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije. On i sinovi proizvode mlijeko, drže tovnu junad, svinje, telad...

- No, ni u jednoj od tih proizvodnji nemamo koristi od sezone. Ništa ne odlazi na more, a to kažu i drugi. Brat mi se bavi proizvodnjom kulena, ni jedan kulen nije prodao na more. Takva je politika – uvozi se sve. Na djelu je uvoznički lobi i diktat trgovačkih lanaca i na taj način opskrbljuju se hotelijeri i restorani. Imamo i Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma, a nigdje nema volje da se to promijeni i uredi na način da i Slavonija svake godine kroz siguran plasman osjeti na svojoj koži rekorde u turizmu - negoduje Klasnić.

Nezadovoljni su i povrtlari

– Dok sam bila na moru, kilogram uvezene rajčice bez okusa i mirisa stajao je 15 kuna, a mi svoju domaću, kvalitetnu rajčicu moramo bacati jer nemamo kamo s njom. Mi, domaći proizvođači iz Slavonije, nemamo prođu na moru ni jedan posto. Moj OPG veliki je proizvođač povrća i nitko s mora nije kontaktirao s nama. Turistička sezona preplavljena je uvozom, ništa nije fino, ništa nije domaće, a mi nemamo kome plasirati. A, zna se, kada ovdje stagnira, treba slati na more jer je sezona, no nitko nas ne zove. Otoci su toliko skupi; rajčica je na moru stajala po 15, a moja po dvije kune i nešto na veliko i nitko je nije htio otkupiti. Pa zar se država ne može pobrinuti bar za takvu skupoću na otocima?! Paprika i breskva ondje su 15, a na osječkoj autotržnici to je voće dvije kune. Na moru je kilogram lubenice sedam kuna, a ovdje se baca jer se nema kamo s njom. Nismo organizirani - uspoređuje besmisao nespajanja turističke plave i zelene Hrvatske povrtlarka Blaženka Škorvaga iz Punitovaca u Osječko-baranjskoj županiji.

Ni slavonska svinjetina ne nalazi put do želudca turista. Svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca pokraj Đakova kaže da ove sezone na more nije plasirao ni dva posto proizvodnje.

– Uvoz je nemilosrdan – od mlijeka, mesa, sira... Uvozni lobiji su jaki, bogati, zanima ih samo cijena, profit. Vani su daleko veći proizvođači, manje su kamate, daju se subvencije, pa je i to meso jeftinije, a za čim naši na moru posežu. Ministar je dosad išao u zaštitu domaće proizvodnje, no onda se “dogodio uvozni pravilnik” - kaže Kolić. I on dodaje da upita s Jadrana nema.

Nezadovoljstvo što se dobra turistička sezona nije odrazila na slavonsku poljoprivredu postoji i među OPG-ovima Virovitičko-podravske županije. OPG-ovac Ivica Marović iz Jugova Polja pokraj Suhopolja kaže kako se na njegovu području na potražnji i plasmanu robe uopće ne osjeća da je sezona u tijeku. I on problem vidi u uvozničkom lobiju “koji za naše proizvode ne dozvoljava da nađu put do mora.”

– Dva mi se prijatelja bave povrćem i ne mogu ga plasirati u sezonu. Posrijedi su velike ucjene - kaže Marović i predlaže da se trgovačkim lancima i dobavljačima s Jadrana da obveza da jedan dio proizvoda svakako mora biti iz domaće proizvodnje.