ĐAKOVO
U pet slavonskih županija počeci žetve pšenice su šaroliki, kao i atmosfera, (ne)zadovoljstvo ratara prvim otkosima. U novogradiškom kraju, kaže Antun Vrakić iz Sića, ona još nije ni krenula; on još skida pivarski ječam, a za pšenicu nema optimizma, aludirajući na sve veći gubitak interesa za njezino sijanje.
– A zemlja ne može bez žetve. Rekao sam to na prijmu za Dan državnosti na Pantovčaku i predsjednici i premijeru - kaže Vrakić u iščekivanju da padnu prvi otkosi, parametri i prinosi.
No u Drenjanštini, kraju s lošijim, kiselim tlima, već su pali i izazvali – veliko razočaranje. Bar kod Željka Fabrica iz Drenja.
– Prinosima sam zadovoljan – 6 t/ha, no protein je jako loš – oko 10, a s obzirom na sve prihrane koje sam dao pšenici, trebao je biti 13 - 14. Vlaga je 12, a hektolitar 81 - 82. S takvim proteinom to je III. klasa. A dao sam joj četiri prihrane da ga podignem, no naglo je došlo toplo vrijeme i “napopriko” je sazrela - žali se Fabric. Navodi da tu ima i ratara čiji prvi otkosi imaju još manji protein - samo 8.
– Mi u poljoprivredi kažemo – 70 posto je od Boga, 30 posto od nas. Očito je ovdje tih 70 posto odradilo svoje… - nikako nije zadovoljan uloženim i ostvarenim na pšenici Fabric.
U susjednom, našičkom kraju, kaže Mario Patajac iz Podgorača, žetva tek treba krenuti. On u polja ulazi u srijedu, četvrtak. Početni rezultati iz Drenjanštine ostavili su ga bez teksta. Nije svagdje oko Đakova, s mnogo boljim tlima, tako - tu se očekuju bolji rezultati, no sve se vrti oko prosječne godine.
Na merkantili 4000 kn manje
No zato u bogomdanoj Baranji ratari s durum pšenicom zadovoljno trljaju ruke. Petar Pranjić iz Čeminca i još 15-ak baranjskih ratara proizvode ju za austrijskog kupca, a uskoro se, dodaje, udružuju i u proizvođačku organizaciju. Protein njegova duruma je 15,2.
– Austrija je oduševljena njime. Durum je za 30 - 40 posto skuplji od obične merkantile, pa mu je cijena 1,50 - 1,60 kuna. Ne da smo zadovoljni nego smo ekstrazadovoljni! Kao da vam je rodilo 10 - 12 tona merkantile! - ne skriva zadovoljstvo rezultatima na durumu Pranjić.
Vrijednost baranjskog duruma prepoznaje Austrija, Italija…, za kvalitetnu tjestetninu, baguette i dr.
– Kupac nas opskrbljuje sjemenom, ne treba mjenica, zadužnica… Ostali su oduševljeni kada su vidjeli kvalitetu. Javljaju se i drugi zainteresirani, pa će nas uskoro biti više od 20, 30… - kaže ovaj Čeminčanina. Njegova pšenica vlage je 12,5, a hektolitar je 82, 83.
– U durumu su veća ulaganja za tako visok protein, no isplati se. Po hektaru je to brutozarada od 10.000 kuna, a na merkanitli, neka joj je cijena kunu, ugrubo je to 6000 kn/ha, u startu 4000 kuna više na durumu - uspoređuje Pranjić.
On i ostali baranjski “durumaši” sada pod tom pšenicom imaju oko 600 hektara, a počeli su, ocjenjuje, oprezno – s 200 hektara. Plan je podići površine do 1000 hektara.
– Lijepa je to priča s pšenicom, to više što posljednjih godina uz nju ide samo kukanje zbog cijene i neisplativosti. A imamo bogomdane uvjete za ovaj tip pšenice. Zrno duruma je poput riže, cakli se, a kada ga okrenete prema suncu – možete gledati kroz njega. No, mlin za durum nemamo, a pod njim je u Hrvatskoj 5-6 tisuća hektara.
Do Beča kao do Splita
A do Beča je preko Mađarske 500 kilometara, kao i do Splita. Uz to, Austrijanci su sve organizirali, kiperi stižu, voze… Nagodinu će se otvoriti austrijsko predstavništvo i okupljati kooperante. Oni odabiru što sijati jer znaju što im treba - zadovoljan je svojom žetvom Pranjić.
Na drugom kraju Slavonije, u Požeškoj županiji, također siju durum, no podalje od baranjskih rezultata. Drukčiji teren, druga zemlja, drugi uvjeti.
– Kod nas pšenica, merkantilna, još nije zrela, pa još nitko ne ulazi u polja. Još se skida ječam, a ni repica još nije riješena. Pšenica izgleda fenomenalno, očekujemo visoke prinose. Kod visokoproteinske vrste očekujem 5-6 t/ha. Ljudi očekuju čak rekordne prinose. Imam durum, lani sam dobio 120 kn/m… - kaže Željko Strapač iz Vetova o durum pšenici u ovom dijelu Slavonije.
I u virovitičkom kraju očekuju osrednju žetvu.
– Očekujemo srednju kvalitetu, ništa posebno, ni loše, ni predobro, prosječno. Ovdje još svi čekamo na ulazak u polja - kaže Vinko Pipić iz Jugovog Polja. No ostavlja prostora prvim otkosima:
- Ne znamo dok kombajn ne zakosi i ne istreseš prvu prikolicu.
Suzana ŽUPAN
U Žitozajednici očekuju prosječnu godinu
U Žitozajednici očekuju da će pšenica 2017. biti zadovoljavajuća i prinosima i kvalitetom, da neće biti odstupanja. “Ne očekuju se ni podbačaji, ni prebačaji. Lanjska godina bila je izuzetno dobra s prinosima od 5,4 t/ha, a kada su oni veliki, to ide na štetu kvalitete. Ove godine očekuju se prosječni prinosi od oko 5 t/ha”, kaže direktorica ŽZ-a Nada Barišić. Uoči žetve povela se inicijativa o izmjenama Kodeksa za otkup žitarica, u čemu ŽZ i Poljoprivredna komora nisu zauzeli jednaka stajališta. Sada se može čuti kako će biti donesen pravilnik o otkupu žitarica, a što u ŽZ-u drže potpunim promašajem. “To je još prije – zakonskim propisima urediti tržište, od cijene do uvjeta - pokušao ex ministar Čobanković, a to je u koliziji sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, pa smo išli na donošenje kodeksa kao neobvezujućeg akta koji se temelji na dogovoru strana u otkupu, a što je praksa i zemalja u okruženju”, kaže Barišić.
“Ekstradjevičansku neće imati nitko”
Kada je o merkantilnoj pšenici riječ, i Baranjci su zadovoljni prinosima, ali ne i cijenom. “Očekujemo i kod ove pšenice do 6 t/ha. Očekivali smo cijenu od 1,20, no pojedini otkupljivači izišli su s cijenom od jedne kune za III. klasu, 1,05 kn za drugu i 1,10 kn za prvu klasu, a to je do 13,5 proteina. Sve preko je ekstradjevičanska pšenica, a tu neće imati nitko”, slikovit je Čeminčanin Petar Pranjić.
600
hektara je pod durum pšenicom u Baranji, a plan je podići površine do 1000 hektara
10.000
kuna bruto je zarada po hektaru durum pšenice
“durumaši”
UDRUŽUJU SE U PROIZVOĐAČKU ORGANIZACIJU