Prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti je profesor u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i kandidat za rektora Sveučilišta. Za Glas Slavonije predstavlja svoj program.

- Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku danas predstavlja značajnu znanstveno-obrazovnu instituciju koja svojim radom uvelike pridonosi razvoju znanosti i visokoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Razdoblje koje slijedi stavlja pred Sveučilište nove izazove. Sveučilište je ušlo u zajednicu sveučilišta Europske unije te se s ciljem uspješnog pozicioniranja u znatno većem okruženju mora uspješno prilagoditi. Sveučilište mora postati vidljivo i prepoznatljivo u Europskom visokoobrazovnom prostoru (EHEA) i Europskom istraživačkom prostoru (ERA). Stoga je poseban izazov kontinuirano voditi Sveučilište u smjeru izvrsnosti koja bi se ogledala u tome da naše Sveučilište bude rangirano među 500 najboljih prema Šangajskoj listi. Pri tome treba naglasiti da internacionalizacija nikako ne znači zapostavljanje tradicijskih vrijednosti i svega onoga što nas obilježava. Upravo suprotno, znači isticanje naših prednosti i njihovu jaču promidžbu.

Na Sveučilištu nema mjesta protekcionizmu, nepotizmu ni bilo kojem obliku diskriminacije. Sveučilište treba odgovorno preuzeti svoju važnu ulogu u promicanju istinskih vrijednosti u zajednici, a koje se temelje na radu, kako pojedinca tako i institucija sustava. Strateški razvoj ljudskih potencijala izravno utječe na konkurentnost Republike Hrvatske, zbog čega je u primjeni Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) usklađen s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF). Na taj način bolje se povezuje obrazovanje s potrebama tržišta rada. Pri tome je vrlo važno uključiti predstavnike gospodarstva i zajednice u analizu, poboljšanja i izradu novih kurikuluma kako bi oni mogli dati potrebna znanja i vještine studentima, te im omogućiti višu razinu kompetitivnosti na tržištu rada.

Izuzetno je važno tijekom studiranja omogućiti studentima što više stručne prakse, više kontakata s gospodarstvenicima kao potencijalnim poslodavcima. Sveučilište mora imati “misijsku” ulogu ne samo u obrazovnom, znanstvenom, umjetničkom i stručnom pogledu, nego i u socijalnom i demografskom. Već pri samom spomenu činjenice da Sveučilište u Osijeku ima u sastavu gotovo sve potrebne fakultete, akademiju i odjele, kod roditelja stvara osjećaj sigurnosti i optimizma. Još jedna vrlo velika “misijska” uloga Sveučilišta jest zadržavanje tih mladih ljudi u istočnoj Hrvatskoj i nakon stečene diplome. Sveučilište mora uložiti maksimalne napore i te mlade ljude zadržati u Hrvatskoj, kontaktima tijekom studija s potencijalnim poslodavcima, prijavljivanjem start-up projekata kod tih poslodavaca, kako iz znanstvenog i stručnog, tako i iz umjetničkog područja, te kroz edukaciju na sveučilištu u obliku razvoja karijera.

Internacionalizaciju Sveučilišta u području nastavnog procesa potrebno je provesti organizacijom studija na engleskom jeziku na razini sastavnica ili ponuditi prethodno predložene zajedničke programe više naših sastavnica. Ovakvi združeni studiji značajno bi pridonijeli povećanju vidljivosti Sveučilišta u EHEA-i, podizanju njegova ugleda u međunarodnim okvirima, te bi inicirali veći dolazak stranih studenata na Sveučilište.

Osim uključivanja studenata u istraživački proces i njihovog upoznavanja s najnovijim rezultatima istraživanja i primjenom u praksi, važno je organizirati pozvana predavanja inozemnih profesora i istraživača. Internacionalizacija Sveučilišta jedan je od prioritetnih ciljeva razvoja. Upisom većeg broj studenata iz zemalja Europske unije, na naše studijske programe na engleskom jeziku, nećemo ostvariti nekakvu veću materijalnu dobit, ali je ona višestruka na drugim razinama.

Vrlo je važno na diplomskim i doktorskim studijima Sveučilišta povećati broj stranih studenata iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji. Kroz ovakve oblike suradnje i edukacije ostvarit će se znatna materijalna sredstva prijeko potrebna za daljnji razvoj sastavnica. Programi cjeloživotnog obrazovanja jačaju partnerski odnos s lokalnom zajednicom, omogućuju financiranje iz različitih izvora i bolje reagiraju na izazove regionalnog razvoja.

Za uspješno konkuriranje na natječajima programa Horizon 2020 potrebno je formirati interdisciplinarne istraživačke skupine znanstvenika s nekoliko sastavnica Sveučilišta te iskoristiti dosadašnja poznanstva, suradnje i kontakte s inozemnim institucijama u svrhu uključivanja u zajedničke aplikacije na natječaje. U pripremama za međunarodne istraživačke projekte često je potrebna novčana potpora za pripremu aplikacija na te projekte. Stoga je na razini Sveučilišta potrebno iz fonda za istraživačke projekte pomoći u izradi većih, međunarodnih projektnih prijedloga i djelomice u njihovom sufinanciranju.

Erasmus program razmjene za nastavnike, prilika je za realizaciju predavanja gostujućih profesora s europskih institucija, ali i za gostujuća predavanja profesora Sveučilišta na inozemnim institucijama. Time će se znatno pridonijeti internacionalizaciji i međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta i njegovih sastavnica. Za intenziviranje međunarodne aktivnosti i međunarodnu prepoznatljivost Sveučilišta vrlo je važno proaktivno sudjelovanje predstavnika Sveučilišta u radu i aktivnostima Europske sveučilišne asocijacije (EUA) i njenih tijela. Sudjelovanjem na konferencijama i radionicama u organizaciji EUA-e Sveučilište može aktivnije utjecati na razvoj i kretanja u Europskom visokoobrazovnom prostoru, lakše pronaći inozemne partnere za znanstveno-istraživački i nastavni rad sastavnica, učiti na iskustvu institucija koje se znatno duže nalaze u Europskom obrazovnom prostoru, biti u tijeku s najnovijim trendovima i smjerovima razvoja visokoškolskih institucija u Europi te se svojim kapacitetima na vrijeme prilagođavati nužnim promjenama.

Jedan od važnih dijelova osiguranja kvalitetnog studentskog života i rada na sveučilištu je i mogućnost pronalaska informacija o budućim poslodavcima, uspostavljanje kontakata s njima te priprema za tržište rada i pronalazak posla. Za to je važno dodatno osnažiti djelovanje Službe za profesionalno savjetovanje studenata koji provodi grupna savjetovanja studenata (izrada CV-a, priprema za razgovore s poslodavcima i sl.) i individualno savjetovanje.

Rad službe potrebno je proširiti na organiziranje susreta s poslodavcima i organiziranje Dana karijera te provođenje analize zapošljavanja studenata sveučilišnih sastavnica. Uložiti dodatne napore u osnivanje studijskih programa kojih nema na Sveučilištu, a koji su traženi na tržištu rada. Operativnim planom potrebno je detaljnije odrediti aktivnosti po mjesecima i godinama.

Dvije osnovne stavke koje utječu na studentski standard jesu studentski smještaj i studentska prehrana. Polaganjem kamena temeljca za novi Studentski paviljon u velikoj mjeri pomoći će se rješavanju problema smještaja studenata, a u dijelu prehrane treba učiniti dodatne napore, zajedno s resornim ministarstvom, i financijski pomoći radu Studentskog centra, kako bi se prehrana i standard studenata zadržao na zavidnoj razini. Kad su u pitanju materijalni uvjeti rada sastavnica Sveučilišta, izgradnja sveučilišnog kampusa strateški je cilj razvoja Sveučilišta i njegovih sastavnica te je dugoročni cilj daljnja izgradnja i širenje kampusa s pratećom infrastrukturom.