Prijedlog strategije regionalnog razvoja Hrvatske za razdoblje do 2020. godine koji je usvojila Vlada donosi tri strateška cilja - povećanje kvalitete života održivim teritorijalnim razvojem, povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti te sustavno upravljanje regionalnim razvojem zemlje.

Kroz tri cilja utvrđeno je i devet prioriteta te 31 mjera kao smjernice za daljnji regionalni razvoj. Recimo kako je izrada ovog dokumenta započela još 2014. pod nadležnošću Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a krajnji je cilj jačanje razvojnog potencijala svih regija, smanjenje regionalnih razlika te jačanje i gradnja razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje. Kada se detaljnije pogleda akcijski plan, lako je uočiti da se najveći broj mjera već provodi, no sada je naglasak u povećanju i potenciranju upravo onih koje se smatraju ključnima za razvoj pojedinih regija. Dokument na 51 stranici ne obrađuje posebno razvoj kroz regije, već kroz ciljeve, mjere i podmjere.

Tako je prvi cilj povećanje kvalitete života poticanjem razvoja društva, prostora i okoliša. Ovaj cilj odnosi se i na nastavak specifičnih politika razvoja potpomognutih područja, ali i područja s razvojnim posebnostima koja nisu nužno i nerazvijena, već su razvojno specifična. Tako u akcijskom planu stoji kako je nužno podignuti razinu znanja i obrazovanja i to kroz unapređenje lokalnih kapaciteta u odgoju i obrazovanju. Poseban naglasak stavljen je na građanski odgoj, obrazovanje u turizmu i obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, ali i za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika. Naglasak je stavljen i na unaprjeđivanje zdravstvene skrbi, posebice pristupa hitnoj pomoći, unaprjeđivanje infrastrukture za invalide, unaprjeđivanje palijativne skrbi, ali i liječilišnog turizma. Cilj je osuvremeniti i infrastrukturu kroz gradnju šumskih cesta i ulaganja u obnovljive izvore energije, povećanje broja osnovnih i srednjih škola s ostvarenim stupnjem digitalne zrelosti e-osposobljenosti... Tu su i mjere investicija u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavana, razvoj cikloturizma, ali i uređenje jezerskih i riječnih plaža. Detaljno je obrazložena i mjera razvoja programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Tako se naglašava da je u Hrvatskoj 2011. godine ukupno zabilježeno 72 milijuna višednevnih i jednodnevnih boravaka, čime je ostvaren prihod od 8,23 milijarde eura, od čega je na kulturne, sportske i rekreativne usluge potrošeno oko 5 posto, odnosno 410 milijuna eura.

Cilj je postići kumulativni porast od oko 30 posto rashoda za kulturne, sportske i rekreacijske usluge u ukupnom iznosu od 530 milijuna eura do 2023. godine.

Slavoncima će svakako biti zanimljivo da je u mjeru 1. strategije regionalnog razvoja uključena i modernizacija, obnova i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar, ali i modernizacija i razvoj javnog prijevoza grada Osijeka te smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagališta u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Drugi je cilj povećanje konkurentnosti regionalnog gospodarstva i zaposlenosti unaprjeđenjem gospodarske infrastrukture, stvaranjem poticajnoga poslovnog okruženja te jačanjem ljudskih potencijala i poticanjem obrazovanja povezano s potrebama gospodarstva na regionalnoj i lokalnoj razini.

Vrijednost mjera predviđenih strategijom je 32 milijarde kuna, u čemu će značajan udjel u financiranju imati i sredstava iz fondova EU-a, a čim Sabor usvoji ovu strategiju, pred ministrima će se naći i akcijski plan za provedbu mjera iz strategije, i to prije ljetne stanke.