Na sva zvona se najavljivao, od njega se puno očekivalo, no veće efekte nije izazvao, oni najkritičniji nazvali su ga fijaskom i predizbornim trikom, gašenjem požara čašom vode... Riječ je o projektu oprosta duga u posljednjoj godini mandata vlade Zorana Milanovića, u veljači 2015., a u koji je uspjelo ući i proći dosta stroge kriterije samo 17.000 građana.

S druge strane, u tom je trenutku u Hrvatskoj bila cijela vojska blokiranih, njih više od 300.000, a u najavama oprosta mnogi su vidjeli spas. No, tresla se brda, rodio se miš, i dalje smo zemlja blokiranih, masovnih ovrha, potresnih scena deložacija i lošeg Ovršnog zakona. Prema najnovijim podatcima Financijske agencije, krajem travnja 2017. u blokadi su bila 328.872 građanina, s dugom od 42,19 milijardi kuna. I, aktualna, Plenkovićeva vlada razmišlja o otpisu duga, bilo je to još HDZ-ovo predizborno obećanje. Nadu blokiranima podgrijava i ministar financija Zdravko Marić koji je u intervjuu za RTL rekao kako Vlada namjerava pomoći tisućama blokiranih, prevenirati kako se ne bi nastavio rast broja blokiranih, te da treba promijeniti određene (pod)zakonske akte.

- Danas imate situacije da je čovjek blokiran za 200 kuna i taj je dug narastao na 2000 kuna. Razmišljamo i o promjeni Ovršnog zakona. No, ostaje ipak pitanje prošlosti, a imamo više od 330.000 blokiranih, ukupni dug je veći od 42 milijarde kuna. Sada treba gledati kako rješavati problematiku prošlosti. Najavili smo u programu Vlade da ćemo se baviti problematikom otpisa i otpusta dugova, poglavito onih manje vrijednosti. Međutim, smatramo da ćemo time obuhvatiti veći broj ljudi, poglavito onih koji su slabijeg socijalnog stanja. No, to mora biti i odgovoran pristup od strane Vlade, jer je pitanje kakvu poruku šaljete. Obveze i dugove se mora izvršavati, ali i recesija je učinila svoje te dobar dio ljudi nije ostao blokiran svojom nekakvom krivnjom - rekao je Marić za RTL.

Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić za naš list kaže kako još nije jasno što će se otpisivati: “Je li troškovi koji nikada nisu ni smjeli nastati? Ne možete donijeti zakon i reći 'moje, nečije potraživanje više ne postoji!' Ako se to kaže – onda postoji odgovornost države. Ako se ide na dogovor, onda se za svaki dogovor mora nešto učiniti. Dakle, opet građani plaćaju, a najveće je pitanje kako se smjelo dopustiti da se minorni troškovi uvećavaju za pet do deset puta, da tvrtke u javnom vlasništvu, JLS..., angažiraju punomoćnike za pisanje ovršnih prijedloga za što je potrebno samo par sekundi i da su stvorili najmanje 200.000 blokiranih bez ikakvog razloga”, kaže Kolakušić.

Kada je aktualna vlada počela najavljivati “svoj” model otpisa, rečeno je kako će on biti u visini prosječne mjesečne plaće što je za 2016. bilo 5685 kuna, a oprost bi se odnosio na dugove prema središnjoj državi, jedinicama lokalne samouprave, državnim i komunalnim poduzećima. Prema tom modelu, u otpis bi ušla 91.000 blokiranih s dugom od 235,4 milijuna kuna, čiji pojedinačni dug ne prelazi iznos prosječne mjesečne plaće.

– Sve izjave ministra Marića i kolege mu Bošnjakovića uslijedile su nakon najave okruglog stola u Uredu predsjednice, a u organizaciji udruge Blokirani. Osnovna zamisao je okupiti sve političare koji mogu utjecati da se postojeći Ovršni zakon izmijeni, kao i niz drugih povezanih zakona radi rješavanja problema blokiranih i njihova uključivanja u normalan život. Politika se mora dovesti razumu i konačno početi raditi u interesu naroda - kaže dopredsjednik Blokiranih Mario Strinavić na najave iz Plenkovićeve vlade o otpisivanju dugova.

U “Milanovićev” otpis duga, ili, točnije, bio je to projekt tadašnje ministrice socijalne politike Milanke Opačić, ulazili su građani s računima blokiranima 360 dana i dulje, koji su 30. rujna 2014. imali evidentiran dug do 35.000 kuna, a koji su ispunjavali A ili B kriterij. U prvi su ulazili oni što ostvaruju pravo na jednu od naknada iz sustava socijalne skrbi, dok su u B ulazili oni koji ostvaruju prosječne primanja do 2500 kuna za samca, odnosno 1250 kuna po članu kućanstva, a koji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive. Više stotina vjerovnika, prema nekim podatcima njih 290 – županija, gradova, općina, banaka, teleoperatera, trgovačkih društava, javnih poduzeća, Ministarstvo financija... potpisalo je tada Sporazum o mjerama za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana, ovršenika u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti.

– U slučaju otpisa iz vremena vlade Zorana Milanovića radilo se isključivo o populističkoj mjeri jer moramo upozoriti javnost da je naša udruga u stalnom kontaktu s Europskom komisijom (EK) i vjerojatno je EK Vladi uputio pitanje što je s problemom prezaduženih građana. Tadašnja vlada navela je kako je tom mjerom riješila taj problem, no nije - ocjenjuje Strinavić. Za najave “Marićeva” otpisa kaže: “Otpis da, no ne može se po istom predmetu provoditi dalje ovrha jer nam se to dogodilo u otpisu iz 2015., vjerovnici su oprostili dio dugova, a nakon par mjeseci poslali su ovrhu za iste predmete.”

Blokirani očekuju opći konsenzus oko ovih pitanja, da će, dodaje Strinavić, “oni koji su zaduženi da vode zemlju munjevito djelovati kako bi Hrvatska prodisala.”

Na upit zašto otpisima dugova i sličnim potezima kružimo oko problema, a ne udaramo u njega, a to je promjena Ovršnog zakona, sudac Kolakušić kaže: “Ne idemo u novi OZ jer bi se tako punio državni proračun, a ne, kao sada, džepovi pojedinaca. Ne donosimo novi OZ jer to nekome ne odgovara.”