Ovotjedni napad u Manchesteru još je jedan dokaz koliko je prijetnja terorizma na teritoriju EU-a realna, rekao je premijer Andrej Plenković na Međunarodnoj konferenciji u Zagrebu “Budućnost Europe: Novi sigurnosni i politički izazovi” i još jednom izrazio sućut obiteljima žrtava i britanskoj vladi.

- Situacije poput Manchestera, Bataclana... i drugih realnost su Europe danas. O tome moramo voditi računa kada govorimo o jačanju unutarnje i vanjske sigurnosti EU-a - rekao je Plenković te se osvrnuo na ideju EU-a i NATO-a da države članice izdvajaju dva posto BDP-a za obranu. “Vlada razmatra na koji način da u dogledno vrijeme idemo tim smjerom”, rekao je on i podsjetio da je ova vlada u proračunu za 2017. povećala izdvajanja za obranu, što je, prema njegovim riječima, korak u dobrom smjeru. “Na tom tragu ćemo nastojati nastaviti da se ta sredstva ulažu na način da interoperabilnost s našim saveznicima bude povećana i da sve ono što dodatno ulažemo u obrambeni proračun bude prije svega funkcionalno i korisno u smislu ispunjavanja zadaća naših oružanih snaga”, dodao je.

Prethodno je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na summitu NATO-a u Bruxellesu rekla da Hrvatska može početi izdvajati dva posto BDP-a za obranu, što je preporuka Saveza, najranije 2024. godine, ali da će to ovisiti o rastu BDP-a.

Prije godinu dana EU je usvojio globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike, koja je sada već u fazi provedbe. “Mislim da je svijest o nužnosti jačanja upravo ove obrambene dimenzije EU-a izrazito naglašena činjenicom da se ide u pregovore na temelju članka 50. o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Glede obrambenih sposobnosti sigurno je najsnažnija članica i njezin odlazak bitno mijenja karakter naših sposobnosti i naše snage da djelujemo u brojnim međunarodnim misijama”, istaknuo je premijer.

Prema njegovim riječima Hrvatska razumije taj kontekst i među prvim Vladinim odlukama bilo je osnivanje radnih skupina za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti i novog zakona o domovinskoj sigurnosti. Oba su dokumenta u visokoj fazi pripreme i u tijeku je javna rasprava. Izrazio je nadu da će ta dva temeljna dokumenta biti prihvaćena širokim konsenzusom.

Također je upozorio na to da je Hrvatskoj jako važna sigurnost, ali i normalan protok ljudi i vozila, jer je turistička zemlja, kojoj 18 posto BDP-a dolazi od prihoda u turizmu. Revidirani Schengenski zakonik bitan je sigurnosni i gospodarski izazov za RH. Njegovo stupanje na snagu početkom travnja donijelo je trenutno povećanje gužvi na granicama između Slovenije i Hrvatske. “Postignuto je rješenje da se, kada gužve na granici budu veće od 15-20 minuta, tada prelazi od sustavnih na ciljane kontrole kako bi se omogućila prohodnost putnika i vozila na graničnim prijelazima”, rekao je Plenković. E.S./H