Domaći su mediji objavili kako je Hrvatska, prvi put, dopustila uvoz informatičara, tj. da domaće tvrtke 2017. godine smiju uvesti 38 informatičara. Informatička zajednica tu je informaciju dočekala s odobravanjem, jer poznato je kako na domaćem tržištu kronično nedostaje poznavatelja te struke.

Dva su razloga - visokoškolski obrazovni sustav ne uspijeva ih staviti na tržište onoliko koliko ih treba, a s druge strane još je veći problem odlazak domaćih informatičara na rad preko granice.

Prema objavljenim podacima, Hrvatsku prosječno godišnje napusti 2,5 tisuća STEM stručnjaka, i to s obiteljima. Među njima, naravno, najviše je upravo informatičara.

U toj su struci potom i sami proveli istraživanje i došli do podatka kako se prošle godine taj broj povećao na četiri tisuće, što bi značilo da je to više informatičara nego što ih je izišlo s fakulteta.

Voditelj Odjela za tehnološki razvoj i IT HGK Emil Perić kaže kako se procjenjuje da u Republici Hrvatskoj nedostaje 1500 IT kvalificiranih stručnjaka na godišnjoj razini.

- Kvote koje su povezane s uvozom radne snage, iako ograničavajuće, nisu ključni faktor za rješavanje problema IT industrije. Za povećani rast IT industrije ključno je povećati kvote na studijima za IT kako bi se mogao stvarati veći broj kvalificiranih IT stručnjaka iz obrazovnog sustava. Stopa rasta IT tržišta u Hrvatskoj je usporena upravo zbog nedostatka kvalificirane radne snage - kaže Perić.

Kako bi se taj proces ubrzao, potrebna je uspostava “cjelovite vertikale” u obrazovanju, od osnovne preko srednje škole do fakulteta. Takovog je razmišljanja dr. sc. Kruno Miličević, prodekan za nastavu i studente Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka.

- Mi već sada među osnovnim i srednjim školama imamo dovoljno zainteresiranih kandidata za STEM područja, pa tako i za informatiku. No, da bismo ih mogli kvalitetno obrazovati, potrebna je i s nacionalne strane dugoročna podrška, odnosno donošenje strategije koja se neće svako malo mijenjati - upozorava Miličević.

Misli pri tome i na osiguravanje potrebnih resursa, počevši od učionica i predavačkog kadra.

Protiv uvoza nisu ni u Osijek Software Cityju, sada već renomiranoj interesnoj udruzi osječke informatičke scene. Zahvaljući pojedinačnim poslovnim rezultatima tvrtki, potom aktivnosti te udruge te zalaganju lokalne zajednice, Osijek se etablirao kao nacionalno informatičko središte.

- No nedostatak kadra je i ovdje jasno izražen, naše su tvrtke i prije imale kontakte s kolegama, posebice iz BiH, ali do sada ih nije bilo moguće zaposliti. Pozdravljamo kvote, ali posve je jasno kako nećemo odustati od lokalnih snaga - kaže Ivan Varga, predsjednik udruge Osijek Software City.