Umirovljeni nakon 2022. ostaju bez dodatka od 27 %
Objavljeno 10. svibnja, 2017.
Kada od 2019. godine u mirovinu krenu prve generacije radnika koji su za radnog vijeka uplaćivali u prvi i drugi mirovinski stup, ostat će bez zaštitnog dodatka koji dobivaju umirovljenici koji su uplaćivali samo u prvi stup. Što bi značilo da će ženama rođenima 1962. (a one će moći u prijevremenu mirovinu 2019. godine) mirovine biti za petinu niže od mirovina njihovih kolegica rođenih 1961., umirovljenih na istom radnom mjestu i s istim stažem.
Vlada RH je na sjednici održanoj krajem travnja donijela Program konvergencije RH za razdoblje 2017. - 2020. kojim određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Između ostalog i kretanje mirovina.
Održiv sustav
Programom konvergencije ističe se kako “umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa”.
- Kao prvo, nije dobro postavljena teza kako će osobe rođene 1962. godine i nakon toga ostati bez prava na dodatak jer on za njih nije bio ni predviđen. Zakonom je dodatak dan samo onim umirovljenicima koji su doprinose tijekom svog radnog vijeka uplaćivali samo u prvi stup, i to zbog znatnog pada visine mirovine nakon 1999. prouzročenog ponajprije pogrešnim izračunima i neusklađivanjem mirovina - kaže Dražen Novaković s Katedre za financije i računovodstvo osječkog Ekonomskog fakulteta. O problemu mirovina osoba koje nisu imale izbora, nego su morale izdvajati i u drugi stup, raspravlja se već duže vrijeme, ali je Program konvergencije prvi službeni dokument u kojem se na njega adresira.
Podsjetimo kako je mirovinska reforma u Hrvatskoj pokrenuta 2002. s namjerom da osigura održiv sustav. Tada je, između ostalog, uveden drugi mirovinski stup, koji se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Predviđeno je da se u njega uplaćuje pet posto plaće s intencijom da se on s vremenom poveća na deset posto. Iste je godine, kada se vidjelo da umirovljenici postaju socijalni slučajevi uveden zaštitni dodatak, koji od 2010. godine iznosi 27 posto. On se isplaćuje samo osiguranicima prvog stupa. Dakle, bez njega će ostati zaposlene osobe koje sada imaju 55 godina (i mlađi), koji su obvezni članovi obaju mirovinskih stupova, pa i uz činjenicu da u prvi stup doznačuju više doprinosa nego u drugi.
Socijalni i pravni problem
- Uz socijalnu, ovaj problem ima i svoju pravnu stranu, s obzirom na to da je dio onih rođenih 1962. godine (i poslije) u trenutku provođenja reforme 2002. već radio i izdvajao svih 20 posto doprinosa samo u prvi stup, dok su svi rođeni 1962. godine (i poslije) od trenutka zaposlenja izdvajali bar 15 posto doprinosa u prvi stup pa se postavlja pitanje kako pravedno tretirati i ta izdvajanja - upozorava Novaković.
U posebice neugodnoj situaciji naći će se oni koji su kratko izdvajali u oba stupa u odnosu prema mirovinama onih osoba koje su izdvajale samo u prvi stup.
Konačno, postavlja se pitanje koji je Vladin motiv u ovoj situaciji. Za Novakovića jasna je činjenica kako je fiskalna disciplina i kontrola javnih rashoda jedan od prioriteta svake vlade, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da Hrvatska pokušava izići iz procedure prekomjernog deficita. Naime, mirovinska reforma sa sobom je donijela velik tranzicijski trošak. Država ostaje bez četvrtine doprinosa, a mora i dalje financirati jednako velik iznos mirovina. Razliku se mora pokriti iz državnog proračuna, što povećava deficit i visinu zaduženosti. Prvotna zamisao o izdvajanju deset posto doprinosa u drugi stup izgledno bi bila pretežak izazov, s obzirom na to da makroekonomski uvjeti nisu povoljni ni za izdvajanje pet posto.
- A mirovinski fondovi imaju vrlo konzervativnu politiku ulaganja. To je naravno zbog toga kako ne bi ugrozili egzistenciju svojih osiguranika. Takva politika nižeg preuzetog rizika za sobom nužno povlači i niži prinos pa ukupna sredstva akumulirana u drugom stupu nisu dovoljna da izjednače, a pogotovo nadmaše, 27 posto dodatka koji donosi sudjelovanje samo u prvom stupu - upozorava Novaković.
Iz Vlade RH za sada stižu izjave kako nitko od budućih umirovljenika, ipak, neće biti zakinut. U međuvremenu Program konvergencije, uz Nacionalni program reformi, proslijeđen je Europskoj komisiji.
Dario KUŠTRO
POTREBAN DODATAK OD 20 POSTO
Prema simulacijama, za prvu generaciju osoba s punim stažem, one koji će u mirovinu ići 2022. godine, trebat će osigurati dodatak od oko 20 posto. On će se postupno smanjivati kako se bude povećavalo razdoblje uplata u drugi mirovinski stup. Tako bi za osobe koje će ići u mirovinu 2030. godine prihodi iz drugog stupa trebali porasti do te mjere da će u cijelosti pokriti zaštitni dodatak.
NIŠTA BEZ PRVOG STUPA
Novaković naglašava kako drugi stup nikada neće zamijeniti prvi u cijelosti. “Izdvajanja u drugi stup trebala bi porasti kada to uvjeti dopuste, primjerice, duži niz proračunskih suficita, ali prvi stup svoju društvenu funkciju zadržava i dalje. Na tom tragu je i ideja uvođenja nacionalne mirovine za one koji sada ne ostvaruju pravo na mirovinu”, kaže Novaković.
socijalni problem
BEZ DODATKA OSTAJU ONI KOJI SADA IMAJU 55 GODINA I MANJE