Objavljeno 20. travnja, 2017.
PETLOVAC
Sve je više dokaza da Baranja iz dan u dan postaje demografski (i ekonomski) sve ugroženija. Premda nema službenih podataka, sa sigurnošću se može reći da je kraj između Dunava, Drave i Mađarske napustilo nekoliko tisuća većinom mlađih ljudi. Posebice se to odnosi na ruralne sredine, iako ni jedini baranjski grad nije pošteđen jednosmjernih migracija. Jedan od pokazatelja je, primjerice, broj (polu)ruševnih obiteljskih domova koji, osim što predstavljaju ruglo, prijete onima koji su u Baranji ostali. Najčešće je riječ o kućama u kojima su živjele staračke obitelji, a njihovi ih nasljednici, raseljeni diljem Hrvatske i svijeta, ne žele obnavljati.
Općina Petlovac jedna je od baranjskih jedinica lokalne samouprave u kojoj je mnoštvo takvih objekata, gotovo stotinjak, od čega 50-ak u prilično kritičnom stanju. Upravo stoga odlučili su sufinancirati uklanjanje ruševnih kuća i drugih objekata koji svojim položajem ugrožavaju sigurnost javnih površina i susjednih katastarskih čestica, što ih svrstava u skupinu rijetkih općina koje su donijele takvu odluku.
- To su kuće čija je vrijednost vrlo mala i stoga ih se ne isplati obnavljati. Njihovi vlasnici razišli su se diljem svijeta, a dio ih se čak, iz raznih razloga, odrekao nasljedstva pa su pripale Općini - priča općinski načelnik Milan Knežević, objašnjavajući kako su na ovu ideju došli, između ostaloga, i zbog brojnih prigovora vlasnika susjednih čestica, koji se pribojavaju potpunog urušavanja starih kuća, što može imati i tragične posljedice. Za početak su, kaže, za ovu namjenu u ovogodišnjem proračunu osigurali 70.000 kuna.
- Odlučili smo uklanjanje ruševnih kuća sufinancirati s najviše 8000 kuna po kući, što je približno 80 posto ukupnih troškova - kaže Knežević, naglašavajući kako je svjestan da je to dovoljno za relativno mali broj kuća, ali s obzirom na proračun više nisu mogli. Dodaje kako će takvih kuća vrlo brzo biti još više, jer je na području općine desetak i više posto stanovnika manje nego što ih je bilo prilikom posljednjeg popisa stanovništva, kada ih je popisano 2405.
- Potencijalno, općinu će napustiti još toliko stanovnika pa će sličnih problema biti više - podvlači Knežević. Najviše ruševnih kuća je u Torjancima i Novom Bezdanu, a odziv na javni poziv za sufinanciranje uklanjanja ruševnih kuća je velik. Zabrinjavajuće u svakom slučaju.
Ivica GETTO
Novac će odobravati prema redoslijedu podnošenja zahtjeva
Prijavu na javni poziv podnosi vlasnik (isključivo fizičke osobe), ili jedan od suvlasnika (bez obzira na veličinu suvlasničkog udjela), na obrascu za prijavu. Uz prijavu potrebno je priložiti vlasnički list predmetne katastarske čestice te Izjavu o odgovornosti, ako se radi o suvlasniku. Sredstva će se odobravati prema redoslijedu podnošenja prijava, a prijavitelji koji ispunjavaju uvjete sklopit će ugovor o sufinanciranju s općinom. Nakon toga korisnik će sklopiti ugovor s odabranim izvođačem radova, gdje će ugovorne strane, između ostaloga, navesti i uvjete vezane uz način podmirenja računa izvođaču radova od strane korisnika, sukladno javnom pozivu. Nakon uklanjanja kuće, odnosno objekta, komunalni redar obavit će nadzor, o čemu će se sastaviti zapisnik. Nakon potpisanog ugovora, korisnik će dobiti vrijednosni kupon i obrazac zahtjeva za isplatu sufinanciranja koje će dostaviti izvođaču radova. Rok za prijavu na javni poziv je 30. rujna ove godine.
70
tisuća kuna osigurano je u ovogodišnjem proračunu za uklanjanje ruševnih kuća
Egzodus stanovništva se nastavlja, bit će sve više kuća za rušenje
odumiru
NAJKRITIČNIJE U TORJANCIMA I NOVOM BEZDANU