Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je, u prigodi druge obljetnice polaganja svečane prisege, poručila kako s optimizmom gleda na suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, a područje njezina najvećeg interesa i dalje će biti demografija, dok u vanjskoj politici ističe pet ciljeva, od kojih je prvi repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a kao države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti.

“Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ 'zajedništvo', koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj. Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade”, izjavila je.

Naglašava da će demografija i dalje biti područje njezina najvećeg interesa i smatra da taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću. Riječ je, kaže, o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. “Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države. U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere. Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove”, poručila je s Pantovčaka.

Izrazila je nadu da su završeni prijepori oko kurikularne reforme. Ta reforma, naglašava, nije stvar pojedinaca i treba krenuti od toga što je do sada učinjeno. “Očekujem njezin skori završetak i eksperimentalnu, a zatim i punu primjenu. Ako je u ičemu nužno postići nacionalni konsenzus, to su upravo područja demografije i obrazovanja”, smatra.

Nakon obraćanja predsjednica je odgovarala na novinarska pitanja te izrazila nadu da će nakon izbora novog srbijanskog predsjednika doći i do poboljšanja odnosa te razmjene posjeta između Srbije i Hrvatske na predsjedničkoj razini, kako bi se razgovaralo o otvorenim pitanjima između dviju zemalja.

Smatra i da je vrijeme za redefiniranje odnosa s Rusijom te kaže kako je uvijek isticala da Rusija i sve države moraju poštovati temeljne uzuse i postulate međunarodnog prava, državni suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost svake države i mogućnost da odlučuje o svojoj budućnosti, ali i to da Rusiju nikada ne smijemo tretirati kao neprijatelja.

“Vjerujem i u obnovljeni odnos Amerike i Rusije i rješavanje problema u Siriji. S Rusijom treba raditi, naravno, i dalje poštujemo sustav sankcija. Očekujem da ću u izravnom razgovoru s ruskim dužnosnicima pokušati riješiti i gospodarske situacije. Mi želimo biti partner Rusije na više tema. Nadam se njihovoj otvorenosti, ne bih se koncentrirala samo na jednog veleposlanika. Mi u Hrvatskoj katkada dajemo previše pažnje veleposlanicima. Oni ne bi trebali postavljati ultimatume” – poručila je predsjednica.

“Niz nekakvih nesporazuma, ili nedostatak kontakata posljednjih nekoliko godina, uvjetovao je da su se, nažalost, odnosi između Hrvatske i Rusije doista pogoršali”, ustvrdila je. Prije svega tu ističe neimenovanje hrvatskog veleposlanika, što, kaže, nije poruka Rusiji, nego više rezultat činjenice da “smo mi malo aljkavo pristupili tom pitanju”. Dodaje tomu da Hrvatska već tri godine nema veleposlanika ni u Turskoj, kao i da u nekima imamo veleposlanike “na koje same države ne gledaju naklono i već smo nekoliko puta dobili zamolbu da pošaljemo novog”.H/R.I.