Objavljeno 9. veljače, 2017.
U odnosu na 2015. godinu zatraženo je gotovo dva milijuna kuna više povrata
Dok brojni Hrvati, ali i građani Srbije i Crne Gore hrle u šoping u susjednu Bosnu i Hercegovinu i svakodnevno prelaze granicu u potrazi za jeftinijim gorivom, namirnicama i drugom robom, državljani takozvanih trećih zemalja svraćaju i u naše trgovačke centre te kupuju u Hrvatskoj.
Ostvaruju pravo na povrat PDV-a kada pri napuštanju carinskog područja Europske unije carinskoj službi na uvid daju račune, kupljenu robu i original popunjen obrazac za povrat poreza. Stranci koji u Hrvatskoj kupe robu u minimalnoj vrijednosti od 740 kuna po jednom računu, i tu robu izvezu, mogu u roku od šest mjeseci od dana kupnje ostvariti povrat plaćenog poreza. Strancima se ne smatraju fizičke osobe koje imaju dvojno državljanstvo, a od kojih je jedno hrvatsko, ni državljani RH koji rade i borave u inozemstvu. Povrat plaćenoga PDV-a ostvaruje se za sva kupljena dobra namijenjena osobnoj i obiteljskoj potrošnji osim za kupljene naftne prerađevine.
Prema podacima koje je Porezna uprava RH dostavila Glasu Slavonije, u prijavama za 2016. godinu iskazano je 17.254.724,82 kuna povrata PDV-a u okviru osobnog putničkog prometa, dok je za 2015. zatraženi iznos povrata poreza iznosio 15,5 milijuna kuna.
- Porezna uprava raspolaže podacima o povratima poreza na dodanu vrijednost putnicima koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, za dobra nabavljena u RH koja se iznose s područja EU. Navedeni podaci iskazani su u prijavama poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) koje podnose porezni obveznici nakon što obave povrat PDV-a putnicima za dobra koja su kod njih nabavljena, a potom iznesena iz EU-a - pojašnjavaju u Poreznoj upravi.
Informaciju o tome koji granični prijelazi u Hrvatskoj prednjače prema broju podnesenih zahtjeva stranih državljana za povrat PDV-a i o kojim je iznosima riječ nismo uspjeli dobiti.
- S obzirom na činjenicu da porezni obveznici podnose prijave PDV-a nadležnim ispostavama Porezne uprave prema registriranom sjedištu poreznog obveznika neovisno o tome gdje su isporuke izvršene, Porezna uprava ne raspolaže podacima o iznosu povrata poreza na dodanu vrijednost u okviru osobnog putničkog prometa po županijama gdje je isporuka obavljena, kao ni po graničnim prijelazima, zaključuje se u odgovoru Porezne uprave našem listu.
Podaci o zatraženom iznosu povrata PDV-a pokazuju rast potrošnje stranaca u Hrvatskoj, ali i to da Hrvati u susjednim zemljama bivše Jugoslavije s kojima graniče, posebice BiH, ostavljaju mnogo više novca nego njihovi državljani u Hrvatskoj.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
HRVATI IPAK PUNO VIŠE TROŠE U SUSJEDNIM ZEMLJAMA
Da hrvatski građani ostavljaju puno više novca u susjednim zemljama nego što je to slučaj u suprotnim situacijama, ilustrira podatak prema kojem su u 2016. godini strani državljani na graničnim prijelazima u BiH zatražili povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 11,4 milijuna konvertibilnih maraka ili 44 milijuna kuna na kupljenu robu u vrijednosti 78,32 milijuna KM, odnosno oko 305 milijuna kuna. Samo je na graničnim prijelazima u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji na kojima Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping u BiH, lani zatražen povrat PDV-a u iznosu od oko 16 milijuna kuna.
osobna potrošnja
POVRAT PDV-a NE MOŽE SE OSTVARITI ZA NAFTNE PRERAĐEVINE