U Hrvatskoj je u 2015. godini (posljednje dostupni službeni podaci) u NEET statusu (niti rade niti se školuju), bilo 20 posto mladih, što nas je dovelo na peto mjesto u Europi (iza Italije, Grčke, Bugarske i Rumunjske).

Riječ je o 150.000 mladih osoba kojima država nije ponudila baš nikakvu perspektivu. Pokazao je to novi kvartalni tematski osvrt o položaju mladih na tržištu rada koji je pripremila Mreža mladih Hrvatske.

- Za usporedbu, 2007. godine Hrvatska je imala nešto niži udjel NEET osoba u populaciji (14,5 posto ili oko 127 tisuća osoba), te je time zauzimala šesto mjesto na listi država po udjelu NEET osoba u populaciji mladih. Analizirajući ove podatke lako se može doći do zaključka kako je kriza utjecala na položaj mladih na tržištu rada i kako se ionako loša situacija za mlade u Hrvatskoj značajno pogoršala tijekom krize. Ako pogledamo trenutačne karakteristike mladih, u Hrvatskoj je prema Eurostatu najviši postotak mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav (44.3 %), 32,1 % je zaposleno, 3,4 % je zaposleno i osposobljava se na radnom mjestu, dok spomenuitih 20,1 posto mladih nije zaposleno, nije u obrazovnom sustavu i nije na osposobljavanju (NEET), upozoravaju u Mreži mladih Hrvatske.

Ako te podatke usporedimo s onima iz 2007. godine, vidimo nekoliko promjena. Prvo, u Hrvatskoj je nešto viši udjel mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav: narastao s 41 posto na 44,3 posto. Drugo, udjel osoba u NEET statusu povećao se s 14,5 na 20,1 posto, dok se u isto vrijeme udjel zaposlenih smanjio s 41 na 32,1 posto. Udjel onih koji su uključeni u učenje na radnom mjestu nije se promijenio.

- Ti udjeli prikazuju jedan dio priče, dok je za drugi dio važno promotriti kretanje populacije mladih. Državni zavod za statistiku procjenjuje kako je sredinom 2015. godine u Hrvatskoj bilo 745.942 mladih osoba (15-29 godina). Isti izvor procjenjuje kako je 2007. godine bilo 881.169 mladih što znači da se u osam godina populacija mladih smanjila za 135.827, ističu u MMH.

U postotcima to znači da je populacija mladih danas brojčano manja za 15.3 posto u odnosu na 2007. godinu. Ovi podaci upozoravaju na ponešto drugačije trendove u odnosu na udjele koje smo ranije prezentirali. Naime, ovdje možemo vidjeti kako zapravo dolazi do smanjenja broja osoba koje se nalaze u odgojno-obrazovnom sustavu i to sa 361.279 na 330.452. U promatranom razdoblju, više od 30 tisuća osoba manje nalazi se u odgojno-obrazovnom sustavu, točnije radi se o smanjenju od 8.5 posto. Broj zaposlenih također se srozao, i to sa 361.279 na 239.447. Razlika je nevjerojatnih 121.832, tj. smanjenje od 33,7 posto. I broj osoba koje su uključene u neki oblik učenja na radnom mjestu se smanjio i to za 5479 (17,8 posto manje nego 2007.) Na kraju, možemo iščitati kako se broj osoba koje se nalaze u NEET statusu povećao s 127.770 na 149.934, što predstavlja povećanje od 17,8 posto. Pojednostavljeno - to znači 135.827 manje mladih i 121.832 manje radnih mjesta za mlade u samo osam godina. Poražavajuće za zemlju kojoj o mladima budućnost ovisi.