Nedostatak radnika postaje sve ozbiljniji problem u Hrvatskoj unatoč činjenici da je službeno još uvijek 243 tisuće osoba nezaposleno.

U turizmu će i ove godine nedostajati više od deset tisuća radnika. Nedostaje profesionalnih vozača. Brodogradilišta na Jadranu također muku muče s nedostatkom stručnih radnika. Navodno ih nedostaje i nekoliko stotina. U poljoprivredi nije lako pronaći sezonske radnike tijekom jesenskih radova. Na razini zemlje traženi su i medicinari.

Problem nedostatka radnika sve je veći i na istoku Hrvatske, unatoč velikoj nezaposlenosti. U više navrata smo u Glasu Slavonije pisali o uspješnim informatičkim tvrtkama u Osijeku i okolici. Iz Osijek Software Cityja su nam iznijeli podatak kako te tvrtke mogu zaposliti u ovom trenutku 200 kvalitetnih informatičara, da ih ima na tržištu rada.

Najveći nedostatak radnika ipak je izražen u građevinskom sektoru i metalskoj industriji. Zoran Uranjek, član uprave tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće, izjavio je prošloga tjedna kako ta tvrtka ima problema s potrebnim povećanjem broja zaposlenih. Riječ je o jednom od najvećih svjetskih proizvođača strojeva za proizvodnju automobilskih guma. Gotovo sav prihod koji tvrtka u Belišću ostvaruje dolazi od izvoza. Zapošljava 650 radnika čiji prosjek plaće prelazi 5000 kuna. “U fazi smo zapošljavanja, ali ne možemo naći dovoljno kvalitetnih strojobravara, tokara, glodača, što zvuči paradoksalno s obzirom na broj nezaposlenih. Tražimo 20 CNC operatera, nema ih na tržištu, a najbliža nam obrtnička škola, u Valpovu, upisuje tek šest ili sedam đaka za tu struku po generaciji”, kazao je Uranjek za Večernji list.

Građevinske tvrtke imaju također velikih teškoća s pronalaženjem stručnih ljudi. Prema podacima HGK Županijske komore Osijek, u građevinskoj djelatnosti na području Osječko-baranjske županije u 2015. bilo je zaposleno nešto manje od pet tisuća osoba. U odnosu na 2014. broj zaposlenih porastao je za 4,3 posto. Osječka Gradnja jedna je od najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki i već se niz godina suočava s nedostatkom radnika.

- Uz prirodni odljev radne snage i visoku starosnu dob, odlaskom u mirovinu, najzamjećeniji je nedostatak kvalificiranih zidara, tesara, armirača, asfaltera, vozača, rukovatelja građevinskim strojevima - kaže za naš list Svjetlana Rupčić, direktorica Pravnog sektora Gradnje.

Pojašnjava kako je, unatoč čak i stipendijama koje Gradnja daje, sve manje interesa mladih za upisom u srednje škole za graditeljska zanimanja. Za njihovo školovanje nema državne potpore “te školstvo ne osigurava ni minimalan broj potrebne radne snage graditeljskih zanimanja”.

- Stipendistima Gradnje osigurano je obavljanje praktičnog dijela nastave u tijeku obrazovanja, kao i zapošljavanje nakon završenog školovanja uz mogućnost osobnog razvoja uz najsuvremeniju tehnologiju u Društvu. Gradnja sudjeluje i potiče stjecanje deficitarnih kvalifikacija i/ili prekvalifikacija kako svojih radnika tako i nezaposlenih osoba. Određeni broj radne snage osigurava se tečajevima koje organiziraju ovlaštene pravne osobe - dodaju iz Gradnje istovremeno pojašnjavajući kako na tečajevima educirani kadar ipak nema potrebna znanja i vještine, što smanjuje potrebnu produktivnost radne snage u graditeljstvu.

U Gradnji nam priznaju kako će u nedostatku domaće radne snage biti prisiljeni koristiti radnu snagu iz inozemstva, za što bi, kažu, bilo potrebno smanjiti administrativne barijere. Također, u Gradnji naglašavaju kako je nužan veći angažman države, ali i svih ostalih zainteresiranih institucija, na poticanju mladih da upisuju deficitarna graditeljska zanimanja.

Prije nešto manje od godinu dana pisali smo o problemu nedostatka zidara, tesara, armirača, krovopokrivača i sličnih građevinskih zanimanja, iako ih ima na Zavodu za zapošljavanje. Međutim, te su osobe, kako su nam pojasnili u građevinskim tvrtkama, neiskoristive jer su to uglavnom stariji koji ne mogu izdržati teške uvjete rada ili ne mogu ispuniti zdravstvene uvjete. Sposobni i iskusni radnici mahom su otišli u inozemstvo, gdje su bolje plaćeni nego u svojoj zemlji. Direktor i vlasnik osječke tvrtke Monte Mont Vladimir Iličić kazao nam je kako se u proteklih godinu dana, od kada smo razgovarali o problemu nedostatka stručnih radnika građevinske struke, ništa nije promijenilo u pozitivnom smislu. I on je upozorio kako država ne stimulira školovanje djece za deficitarna zanimanja.

Prema zakonu ponude i potražnje, laički bi se moglo zaključiti kako bi do odgovarajuće radne snage građevinari mogli doći povećanjem plaća. Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u graditeljstvu u 2015. iznosila je 3921 kunu, i za 4,1 posto je manja od prosječne netoplaće u Osječko–baranjskoj županiji (4089 kuna). Od prosječne plaće isplaćene u graditeljstvu Hrvatske manja je za sedam posto. No, u građevinskim tvrtkama kažu kako bi plaće mogli povećati samo tako da te poduzetnike država rastereti mnogih nameta, kako bi rad bio manje opterećen, a tvrtke konkurentnije.

U međuvremenu je jedno od rješenja predložio HGK kroz projekt uvođenja dualnog obrazovanja, odnosno, strukovnog školovanja uz rad, o čemu smo pisali u Glasu Slavonije. Do provedbe tog projekta, koji bi trebao osigurati koliko-toliko potrebni broj radnika, tvrtke će vjerojatno imati sve više problema s kadrom.