Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je nedavno Akcijski plan za sustavno smanjivanje administrativnih troškova i dodatno smanjivanje neporeznih nameta, čijom bi se provedbom gospodarstvu omogućile uštede od oko 1,5 milijardi kuna.

Akcijski plan sadržava 104 mjere. Ministrica je kazala kako na taj način počinje cjelovita reforma poslovne klime koja jamči jeftinije i jednostavnije poslovanje, uz lakši pristup tržištu usluga. Cilj je rasteretiti gospodarstvo od prekomjerne administracije te ju učiniti jednostavnijom i jeftinijom nego što je danas. Vlada ovom reformom počinje sustavno raščišćavanje propisa, birokracije i administrativnih zahtjeva te je posvećena sprječavanju nastanka novih. Istaknuto je kako će uštede na administrativnim troškovima poslovnom sektoru ostaviti više vremena i novca za daljnji razvoj poslovanja, ulaganja i zapošljavanje, dok će se liberalizacijom tržišta profesionalnih usluga povećati konkurencija.

Područja u kojima će se Akcijskim planom tražiti pojeftinjenja i pojednostavljenja poslovanja odnose se na zaštitu na radu, sanitarne i zdravstvene uvjete, energetsku učinkovitost u gradnji, trgovini i posredovanju u prometu nekretnina.

Ministarstvo je navelo i konkretne primjere u kojima bi se trebala očekivati pojeftinjenja i pojednostavljenja poslovanja. Primjerice putem e-obrasca poduzetnici će moći samostalno izrađivati procjene rizika bez potrebe plaćanja skupe vanjske usluge, a to bi im na godišnjoj razini trebalo donijeti uštede od 500 milijuna kuna. Nadalje, skraćivanjem vremena i cijena usavršavanja radnika za zaštitu na radu za 50 posto trebala bi biti ostvarena ušteda od 230 milijuna kuna. Oko 160 milijuna kuna trebalo bi biti ušteđeno smanjivanjem učestalosti održavanja odbora za zaštitu na radu s četiri na dva puta godišnje. Pojednostavit će se i digitalizirati postupak prijave gradilišta inspektoratu rada te će to vrijeme biti skraćeno sa 16 sati na 15 minuta bez ispunjavanja tiskanice. Ta bi mjera trebala donijeti uštedu od devet milijuna kuna. Sanitarni i zdravstveni pregledi više ne bi bili obvezni dva puta godišnje, nego jednom, a to donosi uštedu od 83 milijuna kuna. Osim toga, išlo bi se prema jednostavnijem evidentiranju radnog vremena, oslobođenju članova uprava i izvršnih direktora trgovačkih društava obveze da sami sebi blokiraju račun u FINA-i zbog neisplate plaće na vrijeme, omogućavalo bi se elektroničko plaćanje pristojbi, bez obveze kupnje državnih biljega. Od poduzetnika se neće tražiti podatke koje država već ima, primjerice poput izvoda iz registara i sl.

Ponovno će biti aktivirano i Povjerenstvo za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja, a Vlada pokreće i razvoj brzih i jednostavnih e-usluga za pokretanje posla i e-dozvola za pristup tržištu usluga u nizu sektora, bez papira i biljega putem jedinstvene kontaktne točke za usluge psc.hr.

Akcijski plan Ministarstva gospodarstva pozdravila je Hrvatska udruga poslodavaca koja je i aktivno sudjelovala u njegovoj izradi, kao i Hrvatska obrtnička komora koja također predlaže mjere za otklanjanje teškoća koje otežavaju poslovanje obrtnika.

No, s druge strane, u sindikatima su vrlo sumnjičavi oko mjera koje bi mogle utjecati na smanjenje zaštite na radu te će tražiti izradu analiza i procjena učinaka mjera u kojima žele sudjelovati kako te mjere ne bi snizile razinu zaštite na radu radnika. I bivši SDP-ov ministar rada, a sada saborski zastupnik Mirando Mrsić, upozorio je na to u utorak u Saboru kada je, postavivši pitanje premijeru Andreju Plenkoviću, kazao kako se želi uštedjeti na zdravlju radnika, suprotno od onoga što radi EU, te je pustio snimku buke snimljene u nekom industrijskom postrojenju. Premijer mu je odgovorio kako nitko nema za cilj ugroziti javno zdravstvo ili sigurnost sugrađana.

Prije nešto manje od godinu dana inicijativu za pametnu regulativu CROFIT predstavila je Udruga poreznih obveznika Lipa, nudeći je tadašnjoj vladi Tihomira Oreškovića kao pomoć u postupcima čiji je cilj smanjiti administrativna oterećenja i smanjiti troškove tvrtkama i građanima. Bivši izvršni direktor Udruge poreznih obveznika Lipa, koji je bio i savjetnik bivšeg premijera Oreškovića Davor Huić, kaže kako je smjer kojim bi trebao ići Akcijski plan koji je predstavila ministrica Dalić vrlo sličan onome CROFIT-a.

- Svakako podržavamo Akcijski plan, jer smo u Lipi imali takvu inicijativu. On se čak naslanja na iste analize. Mi smo kroz CROFIT išli u tri segmenta - smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje administrativnih zapreka i povećanje konkurentnosti na tržištu ukidanjem različitih cehovskih barijera - kaže Huić.

On drži da će provođenje Akcijskog plana za sustavno smanjivanje administrativnih troškova i dodatno smanjivanje neporeznih nameta sigurno biti jedan od boljih poteza Vlade. Podsjetio je kako neke zemlje imaju stalna tijela koja se bave uklanjanjem administrativnih i birokratskih zapreka koje bi bez tog tijela jednostavno neprestano rasle, s obzirom na to da birokracija stvara novu birokraciju i ona prirodno buja. Navodi kao dobar primjer Veliku Britaniju u kojoj je obveza njihove vlade da kod donošenja neke nove pravne regulacije mora prije toga ukinuti dvije regulacije.