SDP je u srijedu organizirao stručnu raspravu o renacionalizaciji Ine i mogućoj privatizaciji manjinskog dijela HEP-a, sa zaključkom da treba postići nacionalni konsenzus oko Ine, a u privatizaciju HEP-a ne smije se ići bez prethodne regulacije tržišta.

Vladinu namjeru renacionalizacije Ine djelomičnom privatizacijom HEP-a predsjednik SDP-a Davor Bernardić ocijenio je neodrživom i štetnom jer se “trguje energentom budućnosti, o kojem izravno ovise svi hrvatski građani i gospodarstvo”. Stručna rasprava pokazala je da konsenzus oko otkupa Ine mora postojati te da je model privatizacije HEP-a kakav najavljuje Vlada potpuno neodrživ, poručio je Bernardić.

Skup je okupio energetske i ekonomske stručnjake, SDP-ove bivše ministre i saborske zastupnike, a odazvao mu se i državni tajnik za energetiku i član Nacionalnog vijeća Mosta Ante Čikotić. I Čikotić ističe da je riječ o pitanju od nacionalnog interesa, dodajući da je na skupu iznesen niz modela, no ni jedan od njih ne isključuje porast javnoga duga. “Preuzimanje mađarskog udjela u Ini politička je odluka, znamo što želimo i u kojem smjeru idemo. U razdoblju pred nama radit ćemo na tom modelu i otvoreni smo za sve prijedloge, no pitanje javnoga duga jako je važno jer moramo biti ozbiljna država”, poručio je Čikotić u izjavi novinarima nakon skupa.

Bernardić ističe kako je SDP-u najbliži model “energetskog holdinga”, kojim bi se HEP dodatno osnažio, osigurao hrvatsku energetsku neovisnost i uzeo Inine uzde.

“To je model koji ne ugrožava i ne privatizira HEP i struju i ne ponavlja pogreške iz prošlosti, kada smo nespremni, zbog partikularnih interesa, prodali mnoge naše 'zlatne koke'”, rekao je Bernardić.

Ekonomski stručnjak Josip Tica upozorio je na niz zamki koji bi donijela prodaja dionica HEP-a bez prethodno provedene regulacije tržišta. “Prodali smo Hrvatski telekom bez regulacije digitalne infrastrukture, zatim Inu bez regulacije koncesija za eksploataciju nafte i plina, a sada imamo prijedlog da se slično ponovi i s HEP-om. HEP ima pet problema u smislu nereguliranosti, monopola i funkcija regionalnog razvoja, pa je peterostruko veća tempirana bomba u slučaju da odmah ide u privatizaciju”, upozorio je Tica. Kao posebno pitanje izdvojio je to što razvijeni dijelovi Hrvatske subvencioniraju distribuciju struje u nerazvijena područja. No ni jedan predstavnik Uprave to neće moći objasniti svojim dioničarima, pa će se, prema njegovu mišljenju, ponovno otvoriti cijeli niz pravnih pitanja. Upitan za alternativne modele otkupa Molova udjela u Ini, istaknuo je da postoje tri modela - izdavanje državnih obveznica, što znači i povećanje javnoga duga, zaduživanje dijela javnoga sektora kako bi se ojačala financijska poluga države te prodaja monopola na distribuciju struje, što je najgora opcija.

“Jednom kada prodate dio nečega, ako je taj sektor nereguliran, nakon toga je u političko-ekonomskom smislu izuzetno teško regulirati taj dio tržišta, gotovo nemoguće”, istaknuo je Tica. H