Objavljeno 12. siječnja, 2017.
Svjetska banka (SB) osjetno je poboljšala procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2016. i 2017. godini i predviđa da će se tempo aktivnosti u iduće dvije godine stabilizirati oko razine od 2,5 posto, dok bi svjetsko gospodarstvo u cjelini trebalo rasti blizu tri posto, pokazuje u utorak objavljeno izvješće.
Hrvatsko bi gospodarstvo u 2017. godini, prema ažuriranim podacima SB-a, trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, što je za pola postotnog boda više nego što su procjenjivali u izvješću iz prošlogodišnjeg lipnja. Još je izrazitije - za 0,8 postotnih bodova - podignuta procjena rasta u prošloj godini, na 2,7 posto. U lipanjskom izvješću rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio je procijenjen na 1,9 posto. I u 2018. godini hrvatsko bi gospodarstvo trebalo rasti po stopi od 2,5 posto, čime je procjena iz lipnja podignuta za blagi 0,1 postotni bod. U najnovijem izvješću Svjetske banke objavljene su i projekcije za 2019. godinu, prema kojima bi rast u Hrvatskoj trebao nastaviti gotovo istom dinamikom, po stopi od 2,6 posto.
Profesor međunarodne političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić, komentirajući ova predviđanja rasta hrvatskog gospodarstva, za naš list kazao je kako su ona u skladu s predviđanjima i domaćih institucija, poput Ekonomskog instituta, HNB-a, DZS-a, Instituta za javne financije itd.
- Ove prognoze su realne pod pretpostavkama pod kojima smo bilježili i ovogodišnje stope rasta, premda je hrvatska Vlada prognozirala u 2017. rast čak i nešto iznad tri posto. Dakle, pretpostavlja se da će impulsi od turizma u BDP-u biti najmanje na razini kakva je bila u 2016. Pretpostavka je i da se cijene energenata neće bitno mijenjati, kao i da će potražnja hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera biti najmanje na razini kakva je bila u 2016. godini. Te zemlje bilježe pozitivne stope rasta i povukle su i hrvatski izvoz - podsjeća Brkić.
On još jednom napominje kako spomenute stope rasta BDP-a za Hrvatsku još uvijek nisu dostatne. Našoj zemlji je za razvoj potreban rast BDP-a veći od četiri posto, kako bi bio veći od prosječne kamatne stope po kojoj se zadužujemo na srednji i duži rok. Osim toga, ostale Hrvatskoj slične zemlje imaju veći rast gospodarstva, što ukazuje da Hrvatska u odnosu na okružje gospodarski slabi.
Na pitanje hoće li ovaj hrvatski gospodarski rast predstavljati svojevrstan alibi Vladi u neprovođenju pravih strukturnih reformi u zemlji, o kojima već godinama govore ekonomisti, Brkić kaže kako je u vezi s tim pesimist.
- Iz proračuna za 2017. i projekcija ekonomske politike do 2019. godine vidim da ne idemo u dobrom smjeru. Ne vidim promjenu ekonomskog modela i iz njega deriviranih novih ekonomskih politika i strukturnih reformi. Bez toga ne možemo naprijed. Uistinu bih volio da nisam u pravu, zbog dobrobiti naše zemlje. No, bojim se da će se vladajući zadovoljiti tim malim stopama rasta koje su više rezultat vanjskih utjecaja nego naših aktivnosti - kaže Brkić.
Igor MIKULIĆ/H
U Rusiji oporavak, Kina usporava
Svjetska banka blago je snizila procjene ovogodišnjega rasta gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju u podregiji srednje Europe, koja uz Hrvatsku uključuje Bugarsku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku, na 3,1 posto, s 3,3 posto procijenjenih u lipnju. SB predviđa da će Rusija u 2016. imati pad gospodarskih aktivnosti za 0,6 posto, dok bi u 2017. trebao uslijediti oporavak s rastom aktivnosti od 1,5 posto, a u 2018. od 1,7 posto. Kineski rast bi u 2017. mogao usporiti na 6,5 posto, a u 2018. i 2019. na 6,3 posto. Za SAD se za 2017. predviđa rast od 2,2 posto, a u 2018. od 2,1 posto. Eurozona bi u 2017. mogla rasti za 1,5 posto, a u 2018. za 1,4 posto. Svjetsko bi gospodarstvo u cjelini u 2017. godini trebalo ubrzati s rastom od 2,7 posto, za razliku od 2,3 posto iz 2016. U 2018. i 2019. predviđa se rast od 2,9 posto.