SMJERNICE ZA PRORAČUN ZA 2017.
Vezani članci
PRORAČUN NA VLADI 5. PROSINCA
Kako stoji u Smjernicama za izradu proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019., prihodi državnog proračuna za iduću godinu planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, a rashodi od 126,5 milijarde kuna, pa bi proračunski deficit iznosio 6,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tomu i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit opće države nagodinu bi trebao iznositi ukupno 5,6 milijardi kuna, ili 1,6 posto BDP-a. Kako je rečeno na sjednici Vlade u ponedjeljak, smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u 2017. od 3,2 posto, u što su uračunati i učinci predložene porezne reforme.
- Ove smjernice daju okvir za ekonomsku i fiskalnu politiku za sljedeće tri godine - rekao je na sjednici premijer Andrej Plenković te istaknuto kako je fokus stavljen na provedbu socijalne i demografske politike te na sustav nacionalne i domovinske sigurnosti, kao i na prava hrvatskih branitelja.
Poticanje rasta
- Na rashodnoj strani naglasak će i dalje biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta - dodao je predsjednik Vlade.
Pritom je iznio podatak da je smjernicama predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a. Također, osigurana su sredstava za kompenzaciju lokalnim jedinicama uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Premijer je istaknuo i kako očekuje da će Hrvatska ispuniti preporuke Vijeća EU vezano uz rješavanje pitanja prekomjernog proračunskog manjka.
- Sve to dat će dodatni signal investitorima da Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku. Time će se osigurati smanjivanje tereta duga i povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog - rekao je Plenković te zaključio: “Trajni i stabilni rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova i društvena pravednost i solidarnost bit će vidljivi u državnom proračunu za sljedeću godinu.”
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se za 2017. projicira rast BDP-a za 3,2 posto, čemu bi najveći pozitivni doprinos, od 3,7 posto, trebala dati domaća potražnja, dok se od inozemne potražnje, odnosno netoizvoza očekuje negativan utjecaj u visini od 0,6 posto. U Vladi u 2017. tako očekuju rast potrošnje kućanstava za 3,6 posto, investicija za 6,8 posto, izvoza za 4,6 posto, uvoza za 6,2 posto te državne potrošnje za 1,1 posto.
Racionalno trošenje
Na temelju tih projekcija ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na prihode predviđene rebalansom proračuna za ovu godinu, rekao je Marić.
Naveo je da se prihodi od poreza za sljedeću godinu planiraju na razini od 72,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna, a od pomoći, odnosno uglavnom od korištenja sredstava Europske unije na 9,7 milijardi kuna. Rashodi se proračunu za 2017. planiraju u visini od 126,5 milijardi kuna, što je rast za 4,7 milijardi kuna u odnosu na rashode predviđene rebalansom ovogodišnjeg proračuna. Planiranim rashodima, kazao je Marić, zadržava se načelo racionalnog, pravednog i efikasnost trošenja proračunskih sredstava, a u skladu s mogućnostima i poticanja gospodarskog rasta i socijalne pravednosti.
Najveći se rast, za više od 1,3 milijarde kuna, predviđa kod rashoda za kompenzaciju jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave zbog gubitka prihoda od poreza na dohodak. Troškovi za mirovine, zbog indeksacije mirovina i prirodnog priljeva u mirovinski sustav, rastu za 697 milijuna kuna, rashodi za zaposlene za 400 milijuna kuna, za dugovanja za sudske sporove i slično 388 milijuna kuna, a za uspostavu sustava nacionalne i domovinske sigurnosti za 348 milijuna kuna.
Rashodi za kamate povećavaju se za 269 milijuna kuna, za provedbu mjera demografske politike za 168 milijuna kuna, za prava hrvatskih branitelja za 150 milijuna kuna, a za KBC Rijeka za 110 milijuna kuna.
Dijana PAVLOVIĆ/H
OSTAJU SVE OLAKŠICE ZA VUKOVAR
Vlada je u drugo saborsko čitanje poslala paket od 16 zakonskih prijedloga vezanih uz provedbu porezne reforme. Govoreći o izmjenama poreza na dobit, predsjednik Vlade istaknuo je da se u cijelosti zadržavaju olakšice za grad Vukovar. Što se tiče izmjena Zakona o porezu na dohodak, priznaje se povećani osobni odbitak od 3750 kuna za osobe koje primaju osobnu invalidninu, a cenzus za limit za uzdržavanog člana povećava se s 12.500 na 15 tisuća kuna, s time da u cenzus ne ulaze darovanja u novcu i dobrima. “To je posebno važno u kontekstu naše politike usmjerene na poticanje demografije te u cenzus uzdržavanog člana neće ulaziti zajamčena rodiljna i porodiljna naknada”, naglasio je Plenković. Kod Zakona o porezu na promet nekretninama predlaže se da se rate kredita za mlade subvencioniraju neovisno o tome je li riječ o novoj ili rabljenoj nekretnini.
POREZNI USKOK - SAMOSTALAN
Porezni Uskok ipak će biti samostalno tijelo, odlučila je Vlada. Naime, prema prijedlogu Zakona o Poreznoj upravi postojat će Samostalni sektor za financijske istrage - dosadašnji Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara - s punim ovlastima za otkrivanje i suzbijanje svih oblika poreznih prijevara, utaje poreza, poreznih kaznenih djela, utvrđivanje imovine značajne vrijednosti koja je stečena na nezakonit način, svih oblika izbjegavanja plaćanja poreza, doprinosa i drugih davanja.
HUP: TO JOŠ NIJE DOVOLJNO
Vladinu prognozu rasta BDP-a od 3,2 posto u 2017. godini pozdravila je Hrvatska udruga poslodavaca. Međutim, kako ističe glavni direktor HUP-a Davor Majetić, to još nije dovoljno da se nadoknadi "ogroman zaostatak za drugim zemljama koji je nastao tijekom višegodišnje recesije". Majetić ističe kako optimizam poduzetnika uključuje i određeni oprez, jer uz poreznu očekuju i druge nužne reforme. "Bez njih nije moguće ozbiljnije zadiranje u rashodovnu stranu proračuna - ne samo što se tiče visine izdataka već i racionalnosti trošenja proračunskog novca", kaže Majetić. Poručuje kako "Vlada mora brzo povući još konkretnih poteza vezanih uz najavljeno poboljšanje poslovne klime i uvjeta za ulaganje, koji su nužni da bi se ubrzao i osnažio gospodarski rast".
Najveći dobitnici i gubitnici
Ministarstvo obrane sljedeće bi godine trebalo raspolagati s 4,16 milijardi kuna, što je 348,3 milijuna kuna, ili 9,1 posto više nego je predviđeno rebalansom proračuna za ovu godinu. Među ministarstvima u postotku su najviše porasli limiti Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a najviše pali Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a što je vezano i uz izmještanje sektora energetike. Na znatnom dobitku bit će Ministarstvo hrvatskih branitelja, s povećanjem proračuna za 17,56 posto, zahvaljujući provedbi novog Zakona o pravima branitelja. Znatnije će se povećati i proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 9,66 posto. Među dobitnicama se ističu i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s rastom proračuna za 11,07 posto, zbog novih mjera demografske politike. Ministarstvu zdravstva predložen je rast limita rashoda za 9,27 posto. Bit će za 9,13 posto povećan proračun Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predviđen je rast za 8,11 posto, a Ministarstvu turizma za 6,84 posto. Ministarstvu uprave proračun će biti povećan za 4,3 posto, MUP-u za 3,23 posto, Ministarstvu kulture za 2,33 posto, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava za 1,7 posto, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 1,86 posto te Ministarstvu financija za 0,53 posto. Novo ministarstvo upravljanja državnom imovinom imat će na raspolaganju 40,8 milijuna kuna. S druge strane, na gubitku su Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvo poljoprivrede.
više novca
MEĐU DOBITNICIMA PRORAČUNA JE MORH