Glavne prednosti hrvatskog sustava obrazovanja i osposobljavanja su niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon srednje strukovne škole. Ipak, 15-godišnji učenici postižu slabe rezultate na međunarodnim procjenama iz matematike, pismenosti i čitanja, stoji u novoj analizi Europske komisije.

- Pozitivne promjene u Hrvatskoj uključuju donošenje sveobuhvatne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja će biti glavni pokretač reformi u nadolazećim godinama. U strategiji se dubinski ocjenjuje stanje hrvatskog obrazovnog sustava i uspostavlja se ambiciozan program za poboljšanje obrazovnih rezultata u svim obrazovnim sektorima. Hrvatski obrazovni sustav istovremeno se suočava sa znatnim brojem izazova. Oni uključuju poboljšanje obrazovnih rezultata u matematici u osnovnim i srednjim školama, modernizaciju početnih nastavnih programa za strukovno obrazovanje u skladu s potrebama na tržištu rada te povećanje pristupa visokom obrazovanju i smanjenje stope odustajanja od studija. Daljnji se problemi javljaju prije i nakon obveznog obrazovanja i uključuju nisku stopu sudjelovanja u predškolskom odgoju i obrazovanju te u cjeloživotnom učenju. Hrvatska se suočava i sa znatnim strukturnim problemima u smislu nedovoljnih kapaciteta u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja i nedovoljno zakonski uređena sustava obrazovanja odraslih za koji se izdvajaju nedostatna financijska sredstva, upozorava Komisija.

Prema podacima za 2014. godinu kojima raspolaže Europska komisija, javna potrošnja za obrazovanje porasla je za 1,1 posto u odnosu na godinu prije. U Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji, Malti, Rumunjskoj i Slovačkoj javna potrošnja za obrazovanje povećana je za pet ili više posto. S druge strane, u Hrvatskoj, Austriji, Belgiji, Cipru, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Litvi i Sloveniji javna potrošnja za obrazovanje je pala, i to najviše na Cipru 10,8 posto, Hrvatskoj 7,8 posto i Sloveniji 6,1 posto.