POŽEGA

Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi i Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje organizirao je promociju knjige “Požeški sandžak i osmanska Slavonija” dr. sc. Fazilete Hafizović. U knjizi koja je plod 30-godišnjeg rada, prvi put objavljene su brojne povijesne činjenice iz 16. i 17. st., koje je autorica prikupljala po arhivima, posebice osmanskim.

- Autorica je koristila izvore koje drugi nisu - osmanske porezne popise. Piše o novim građevinama jer Požega je doživjela negativnu stranu osvajanja i razaranja, no vlast je shvatila da to područje treba funkcionirati. Narod treba živjeti, raditi i trgovati, prihodovati i plaćati porez. Ta je vlast funkcionirala gotovo 200 godina. Granica je prolazila Slavonijom i ratna su zbivanja utjecala na život kraja – istaknuo je dr. sc. Anđelko Vlašić, iz Hrvatskog instituta za povijest, dodavši da vjerska tolerancija nije bila kao danas - pripadnici drugih vjera plaćali su veće poreze. Povjesničari, npr. Ive Mažuran, prije su koristili dostupne izvore, no zbog nepoznavanja turskog jezika ne i osmanske arhive.

Na temelju istraživanja osmanske i uvidom u europsku arhivsku građu, autorica suvereno govori o Požeškom sandžaku i osmanskoj Slavoniji, predstavlja i najstariji katastarski popis Požeškog sandžaka te razotkriva podatke o Gazi Husrev-begovom vakufu u Slavonskoj Požegi. Posebno poglavlje posvećuje vakufima u Požegi u 16. st., na prostoru kojih danas nema ni traga materijalnoj kulturi osmanskog vremena.AGM Kruna