Koliko EU može funkcionirati kao cjelina, a bez zajedničke obrane, zajedničke politike o useljavanju, o proizvodnji hrane i slično?

- Jačanje europskoga kulturnoga identiteta, ali i političkoga, treba postati primarni cilj EU-a kroz zajedničku vanjsku politiku i konsenzus prema migracijskoj politici. Sada, u 21. stoljeću, EU je pred velikim izazovima: 1. Brexit - izlazak Ujedinjenog Kraljevstva (UK) iz EU-a neupitan je i vjerojatno će prouzročiti više štete UK-u, međutim, dovodi i velikoga saveznika Britanije - SAD, u nepovoljan položaj unutar političkih snaga Europe; 2. Turska - kontrolira migrantske tokove i prijeti novom migrantskom krizom ako se ne udovolji njezinim zahtjevima za bezviznim pristupom Europskoj uniji i njezinim građanima. Teško da će EU to odobriti nakon neuspjeloga puča i demonstracije sile koja se provodi ne samo u Turskoj, nego i u pokušaju destabiliziranja i sukoba u Njemačkoj kroz prosvjede pristaša i protivnika turskoga predsjednika. Turska najavljuje novi izbjeglički val prema EU i islamizaciju Europe, jer turski cilj nije ulazak u EU, oni žele postati država predvodnica islamskoga svijeta; 3. Rusija - generator tenzija na Baltiku i među zemljama srednje i istočne Europe, koje nastoje što prije ukinuti plinsku ovisnost o Rusiji, zabrinjavajuće obnavljanje veze i političkoga dijaloga Rusije i Turske, svakako daju razloge za zabrinutost.

Prošle su godine bile burne, posebice u mješavinama naroda s različitih kontinenta i njihova dolaska u većem broju. Gdje vidite izvor problema i na koji ga način riješiti?

- Cjelovito rješenje migrantske krize nije prihvat svih stanovnika Afrike u EU. Budimo svjesni toga da i kada bi Europa u budućnosti prihvatila milijardu stanovnika, što je potpuno nemoguće, demografski problem Afrike ne bi bio riješen, jer do 2050. godine Afrika očekuje rast od 109 posto, tj. imat će oko 2,5 milijardi stanovnika. Stoga je prijeko potrebna promjena svjetske politike prema gospodarski nerazvijenim područjima s visokim natalitetom koja imaju velik imigracijski potencijal. U istom će razdoblju Europa imati pad od četiri posto te će 2100. godine imati samo 33 posto autohtonoga stanovništva. Problem je u izostanku pomoći gospodarskomu razvoju nerazvijenih država, kao i u političkoj destabilizaciji raznih režima te poticanju ratova na kriznim područjima. Svijet visokorazvijenih selektivno je ograničen u geostrateškoj utakmici u kojoj smo samo publika.

Koliko će najnovija događanja, posebice teroristički napadi, promijeniti sliku i politiku Europske unije, pa i cijele Europe?

- Nije problem u broju imigranata koji su došli u EU. Problem je u sastavu imigranata koji nisu očekivano žene i djeca, nego većinom mladi muškarci s drukčijim sustavom vrijednosti. Važno je razlikovati izbjeglice iz ratom zahvaćenih prostora od ekonomskih imigranata koji ne mogu ostvariti pravo na politički azil.(V.ČUTURA, GK)