Godina je dana otkako se u našoj stečajnoj praksi stečajni upravitelji biraju metodom slučajnog odabira, čime se Stečajnim zakonom (SZ) od 1. rujna 2015. htjela izbjeći dosadašnja, ocjenjuje se, subjektivnost pri njihovu izboru, kao i pritužbe dijela upravitelja “da se uvijek odabiru isti ili vrlo uzak krug njih”.

Žargonski rečeno, njihova imena “iz bubnja izvlači” računalo pa su najave o takvom načinu izbora među tom branšom prije 1. rujna 2015. dočekivane, što u šali što u zbilji, uz primjedbe da će se uz takav izbor osjećati kao na loto izvlačenju, no da oni nisu kuglice s brojevima, nego ljudi, sa svojim znanjem, strukom, iskustvom i drugim referencama. No, također, da dio njih toliko iskustvo i nema kako bi vodilo neki veliki, složeni stečaj te što će biti kada za takve stečajne postupke računalo “izvuče” baš takve.

U SZ-u, prema članku 84., o izboru stečajnog upravitelja se kaže: “Izbor stečajnoga upravitelja u stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnoga odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnoga postupka, za stečajnoga upravitelja može izabrati drugu osobu s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.” Kako bilo da bilo, nova praksa na snazi je već godinu dana, a imena upravitelja vrte se u sustavu. Točnije, vrte se s obzirom na svoj koeficijent opterećenosti.

- U prijevodu, upravitelji s postojećim velikim brojem stečajeva nisu u sustavu, a u nj ulaze kada smanje taj broj, a za dodjelu novih stečajeva vrte imena koja nisu opterećena velikim brojem predmeta. Znači, što više postojećih predmeta – manje su šanse za izvlačenje i obrnuto - kaže đakovački stečajni upravitelj Zdravko Grubeša, koji je zadovoljan slučajnim odabirom.

– To je korektno - zbog koeficijenta opterećenosti daje se šansa onima koji nisu imali puno predmeta i dobro je da se imena stalno rotiraju - kaže Grubeša, koji trenutno, zbog postojećeg broja svojih predmeta, nije u sustavu.

Predsjednik Udruge stečajnih upravitelja Ivan Rude kaže da mu se javljaju i zadovoljni i nezadovoljni kolege:

- To i dosadašnja iskustva daju naznake da je sustav neujednačen. Jer, prema kazivanju kolega, neki se često izabiru, neki malo ili nimalo. A htjelo se izbjeći subjektivnost pri izboru upravitelja i da se stečajevi ravnomjerno raspoređuju među kolegama. Koeficijent igra ulogu, ne znam koji je to algoritam. Znam da postoji dosta pritužbi na privatnoj razini, da se dio zbog toga obratio ministarstvu - kaže Rude, koji je zasad s “izvlačenjem” imao sreće.

– Na Trgovačkom sudu u Zadru, a ja sam pri njegovoj stalnoj službi u Šibeniku, kompjutor mi je dosad dodijelio četiri stečaja, pa ne mogu reći da me sustav eliminirao. I to, mjesecima ništa, pa onda četiri stečaja u tri-četiri mjeseca. Očito nema pravila - kaže Rude. Prijavio se i na Trgovački sud u Splitu, no ondje nije “izvučen” ni jednom.

– Kažu da je to sasvim moguće - tvrdi Rude i dodaje da je u Hrvatskoj više od 300 stečajnih upravitelja.

– Načelno nemam ništa protiv takvog načina, no sustav u hodu pokazuje i prednosti i mane. Dosad sam, uz postojeći broj predmeta, dva puta izvučen, zasad kao privremeni stečajni upravitelj, postupci još nisu otvoreni. Algoritam je takav kakav jest, no, evo, primjera: na oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Zagrebu ovih dana bilo je vidljivo da je jednog kolegu izvuklo u samo jednom danu za čak tri stečaja, za stečajnog i privremenog stečajnog upravitelja. Pitanje je može li se to fizički, logistički, uz poštovanje svih rokova - kaže osječki stečajni upravitelj Tihomir Zec.

Bez obzira na novi način odabira upravitelja, vjerovniku je zadržana mogućnost da, ima li većinu za to, može zatražiti, izabrati drugog upravitelja, kojeg potvrđuje stečajni sudac.