Objavljeno 17. rujna, 2016.
Most nezavisnih lista je kao jedan od preduvjeta za suradnju u formiranju nove vlade zatražio promjenu Zakona o HRT-u, odnosno snižavanje iznosa mjesečne TV pretplate s 80 na 65 kuna te da ovrhe može provoditi izravno HRT, bez angažiranja javnih bilježnika i odvjetničkih društava, što HRT stoji milijune kuna.
Je li smanjenje RTV pretplate populistička mjera i što bi ona značila za građane, poduzetnike, ali i medije? Je li dobro navrat-nanos pretplatu smanjiti, bez detaljne analize učinka tog poteza?
Kovačićev apel
Obnašatelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić u srijedu je apelirao na članove Programskog vijeća HRT-a, ali i na cjelokupnu hrvatsku javnost, da se pristojba za javnu televiziju ne snizi na 65 kuna. Kazao je kako drži da to ne bi bilo dobro, ne samo zbog zaposlenika HRT-a i onih koji proizvode program nego i zbog brojnih obveza koje se financiraju iz RTV pristojbe. Podsjetio je kako se iz pristojbe isplaćuju “naknade za Hrvatsko društvo skladatelja, Fond za pluralizaciju medija, iz kojeg se financiraju brojne male lokalne radijske i TV postaje, Hrvatski audiovizualni centar, iz kojeg se financira domaća audiovizualna industrija, te konačno i sam državni proračun, u koji se uplaćuje dio sredstava iz pristojbe”.
I udruga Pretplatnik prije desetak dana usprotivila se smanjenju RTV pretplate, upozorivši kako uzimanje novca od javnog servisa može ugroziti kvalitetu programa te predlaže davanje više pozornosti ispunjavanju ugovornih obveza HRT-a.
Udruga Pretplatnik podsjeća kako se visina RTV pristojbe određuje sukladno sa Zakonom o HRT-u, i to tako da je prethodno potrebno izračunati cijenu javne usluge koju HRT pruža te sukladno s tim izračunom svake godine odrediti visinu RTV pristojbe. Takav način izračuna sukladan je s Pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge, koje je Europska komisija donijela u listopadu 2009., a hrvatska ih Vlada integrirala u hrvatski pravni sustav odlukom iz ožujka 2010. godine.
I ta je udruga naglasila značenje pristojbe u podupiranju rada velikog broja lokalnih radija, televizija i internetskih portala te financiranju autorskih prava umjetnika i kreativaca koji sudjeluju u stvaranju različitih programa. Pretplatnik upozorava kako HRT ima i nezamjenjivu ulogu u poticanju hrvatske audiovizualne industrije sufinanciranjem Hrvatskog audiovizualnog centra.
Značajan novac
Na Televiziji Slavonije i Baranje (STV) kazali su nam kako je novac koji ta regionalna televizijska kuća dobiva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija izuzetno značajan, baš kao i svim drugim lokalnim medijima u zemlji.
- Lani je za 20-ak lokalnih televizijskih postaja podijeljeno oko 15 milijuna kuna, što znači da televizije dobivaju od 500 tisuća do milijun kuna, ovisno o ocjeni programa prijavljenog na natječaj. Zapravo, sve se manje radiopostaja i televizija javlja na natječaj, odnosno sve ih je manje, jer je marketinški kolač sve manji i sve je manje njih koji su opstali na tržištu. Naravno da nam je taj izvor prihoda važan. No nismo protiv snižavanja RTV pristojbe i rasterećivanja naših građana, a u takvom slučaju bila bi potrebna drukčija podjela pristojbe, tako da se poveća izdvajanje u Fond za pluralizam sa sadašnjih tri posto. Posebice jer HRT uz pretplatu ima i izvore prihoda od marketinga. Lokalne televizije također imaju zakonske obveze pridržavati se zadanih udjela pojedinih programa uz ograničenja trajanja marketinškog programa. Dobar dio tih obveznih programa marketinški je neatraktivan. S druge strane, nametnuta nam je obveza da sa svojih odašiljača prijeđemo na digitalne odašiljače tvrtke Odašiljači i veze, što nam je povećalo troškove emitiranja - kaže Bojan Uranjek, direktor programa STV-a.
Naglasio je kako su se lokalne televizije zalagale za poštovanje zakonske odredbe prema kojoj su tijela javne uprave, javne ustanove, javna i državna poduzeća dužna 15 posto svoga izdvajanja za promidžbu potrošiti kod lokalnih medija. Uranjek ističe kako to u pravilu ne čine, jer za neprovedbu te odredbe nema kazne.
Igor MIKULIĆ
RICARDU PRISTOJBA ZA SVE KAMIONE 280.000 KUNA GODIŠNJE
Suvlasnik tvrtke Ricardo, najvećeg teretnog cestovnog prijevoznika u Hrvatskoj, Milan Vrdoljak na upit o RTV pristojbi kaže kako njegova tvrtka za gotovo 300 kamiona godišnje plaća oko 280 tisuća kuna pristojbe. Njegova tvrtka, baš kao i sve ostale u zemlji, mora plaćati pristojbu za svaki kamion, odnosno vozilo u tvrtki koje posjeduje radioprijamnik. S druge strane, jedno kućanstvo plaća jednu RTV pristojbu, bez obzira na to koliko u kući ima radijskih i TV prijamnika, a poduzetnici su diskriminirani i oni ne mogu plaćati jednu, možda paušalnu, pretplatu. “RTV pristojbu treba plaćati i od toga kao poduzetnik ne bježim, no mogu reći da je ta naknada svojevrsni teror za poduzetnike i mislim da nije pravo pitanje kolika će biti pristojba, nego držim da je potrebno kvalitetno analizirati to pitanje i tek potom donijeti pravu odluku”, kaže Vrdoljak. Podsjetio je i na to da u zakonu stoji kako je pristojbu dužna plaćati svaka osoba koja posjeduje bilo koji uređaj s mogućnošću primanja radijskog ili televizijskog signala - dakle mobitel, smart telefon, tablet, prijenosno ili bilo kakvo računalo.
problem
SNIŽAVANJEM PRETPLATE GUBE LOKALNI MEDIJI
15
milijuna kuna lani je podijeljeno za dvadesetak lokalnih televizijskih postaja