Prema podacima Eurostata, europske agencije za statistiku, prošle se godine smanjio broj neaktivnih osoba u svijetu rada. Neaktivnost pri tome označava osobe koje nisu zaposlene, niti traže posao, a obično je riječ o umirovljenicima, invalidima ili kućanicama.

Broj neaktivnih muškaraca u dobi od 55 do 64 godine najveći je u Sloveniji (53,6 %) i Luksemburgu (52,2 %), a najniži u Švedskoj (18,2 %) i Njemačkoj (24,7 %). Žene u istoj dobi najneaktivnije su u svijetu rada na Malti (77,4 %) i Grčkoj (70,5 %), a njihove vršnjakinje puno su aktivnije u Švedskoj (24,5 %) i Estoniji (30,6 %). Stopa neaktivnosti u toj populaciji najniža je na Islandu, gdje za muškarce iznosi 8,2 posto, a za žene 16,8. Glavni razlog neaktivnosti te populacije je umirovljenje, no zabrinjavajuće su brojke koje govore o populaciji od 25 do 54 godine, naročito žena. To su godine najveće radne produktivnosti, ali i godine kada se zasniva obitelj. Stoga je u toj dobnoj kategoriji znatna razlika između muškaraca i žena.

U dobnoj skupini od 25 do 54 godine u Europskoj je uniji 2015. godine bilo 8,5 % radno neaktivnih muškaraca te čak 20,6 posto žena. Najniža stopa radno neaktivnih muškaraca je u Češkoj (4,7 %) i na Malti (4,6 %), a zabrinjavajuće je što je u toj kategoriji Hrvatska među najgorima s 13,2 % radno neaktivnih muškaraca. Jedina gora država je Bugarska s 13,6 %. Stopa radno neaktivnih žena u dobi od 25 do 54 godine najniža je u Sloveniji (11,4 %) i Švedskoj 11,6 %, a najviša na Malti (34,1 %) i u Italiji (34,1 %). Turska je zemlja rekorder u toj kategoriji (iako nije članica EU), gdje je gotovo 60 % žena radno neaktivno. Stopa radno neaktivnih žena u Hrvatskoj u dobi od 25 do 54 godine kreće se oko 18 %.

Kako navodi Eurostat, glavni uzrok neaktivnosti ženske populacije od 25 do 54 godine osobni su i obiteljski razlozi, a kod muškaraca to je razlog u samo 0,6 % slučajeva. V.T.