PARLAMENTARNI IZBORI 2016.
Vezani članci
SLAVONIJA I DALJE HDZ-OVA
Na prijevremenim parlamentarnim izborima 11. rujna ni jedna od dviju najjačih političkih opcija – HDZ i Narodna koalicija prevođena SDP-om, nije dobila dovoljan broj saborskih mandata, 76, za samostalno formiranje nove hrvatske vlade. Kao i prije godinu dana, odnosno nakon redovitih izbora u studenome 2015., već u ponedjeljak počet će pregovori o sastavljanju većine i formiranju nove vlade.
Prema neslužbenim i nepotpunim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, a nakon obrađenih podataka s 76 posto biračkih mjesta, HDZ je osvojio 61 saborski mandat, a Narodna koalicija, koju čine SDP, HNS, HSS i HSU, 54 mandata.
Milanović o taštini
Kao i nakon prošlogodišnjih izbora za preuzimanje vlasti bit će potrebni glasovi zastupnika Mosta nezavisnih lista, koji je osvojio 12 mjesta u Saboru, a bitan partner u pregovorima bit će i Živi zid (odnosno koalicija Jedina opcija, koju čine Živi zid, Udruga Franak, Promijenimo Hrvatsku i Akcija mladih), s osvojenih 8 zastupničkih mjesta. Neslužbeni i nepotpuni podaci DIP-a kažu kako je koalicija HDSSB/HKS osvojila jedan saborski mandat, i to u 4. izbornoj jedinici, IDS četiri, a Koalicija za premijera, koju predvodi Milan Bandić, dva mandata. Jedan mandat osvojila je i nezavisna lista Željka Glasnovića u 12. izbornoj jedinici (inozemstvo).
Zoran MIlanović u svom govoru u nedjelju navečer nije priznao poraz.
- Hrvatskoj treba stabilna vlada, i zato svatko od nas treba suzbiti osobnu taštinu i ambicije - tako se može sažeti njegov govor netom nakon ponoći.
- Ovo nije bio sretan dan za Hrvatsku, osam mjeseci smo sudjelovali u jednom eksperimentu... Hrvatskoj treba stabilna vlada. Koja će to vlada biti, u ovom trenutku ne znam, stojim na raspolaganju i svatko od nas treba zatomiti svoje ambicije i taštine i staviti se na raspolaganju državi, jer više na ovaj način, kao posljednjih osam mjeseci, ne možemo - istaknuo je Milanović. Jedino se samokritično zapitao jesu li i koliko političari sami krivi za manji odaziv birača.
Petrov dao rok
Božo Petrov, čelnik Mosta, zahvalio je na povjerenju “svima koji su dali svoj glas da se od promjena ne odsustaje.”
- Oni koji pristaju na naša jamstva mogu očekivati našu podršku. Od ovog trenutka počinje rok od pet dana. Nećemo se cjenkati ni jamstvima ni državnim interesima. Nama je stalo jer tako vidimo svoju zemlju i od toga nećemo odustati. Neka uzmu sedam dana, neka se preslože. Ako im je ovo što tražimo teško i ako nas mogu zaobići, neka to naprave odmah - poručio je Petrov.
Birači su za nedjeljne prijevremene parlamentarne izbore pokazali bitno manje zanimanje u odnosu prema redovnim izborima u studenome prošle godine. Do 16.30 sati izborima se odazvalo oko 9,5 posto manje birača u odnosu prema studenom 2015., učinilo je to 1,25 milijuna (37,2 posto), a prije deset mjeseci 1,5 milijuna birača (46,6 posto). Gledano po izbornim jedinicama, najbolji je odaziv u 1., zagrebačkoj (40, 1 posto), a najlošiji u 5. izbornoj jedinici, koju čine Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija (33, 2 posto) - u zagrebačkoj je glasovalo 120 tisuća, u slavonskoj 5. izbornoj jedinici 110 tisuća birača.
Od gradova najveći odaziv bilježe Gospić (44,5 posto), Karlovac (42 posto), Varaždin (42, 3 posto), a najmanji Slavonski Brod (33,8) i Vukovar (33 posto). U Zagrebu je do 16 sati glasalo 39 posto birača ili 232 tisuće, u Splitu 38,7 posto (124 tisuće), u Osijeku 38 posto (32 tisuće), a u Rijeci 34,6 posto ili 36 tisuća.
- Ovo je alarm za našu demokraciju. Loše je kada se izgubi povjerenje u politiku i političare - komentirao je manju izlaznost Dragan Zelić iz Gonga.
U Sabor ulaze i tri predstavnika srpske nacionalne manjine te pet predstavnika ostalih manjina, kao i tri zastupnika dijaspore. Na izborima su pravo glasa imala 3,74 milijuna birača, a u Hrvatskoj i 49 država birao se 151 zastupnik. Prijevremene izbore nadziralo je oko 12 tisuća promatrača, najviše HDZ-ovih, gotovo osam tisuća. Na provedbi izbora angažirano je gotovo 80 tisuća ljudi.
Dijana PAVLOVIĆ/Dario KUŠTRO/Vuk TEŠIJA/H
Andrej Plenković
predsjednik HDZ-a
KREĆEMO U FORMIRANJE VLADE
Zahvaljujem svima koji su na izvanrednim izborima dali ovako jasnu potporu HDZ-u i našim partnerima. Zahvaljujem i svim drugim biračima koji su pridonijeli snažnom demokratskom legitimitetu i čestitam svima koji su u tom pothvatu uspjeli. To je važno za stabilnost institucija i demokraciju, rekao je u nedjelju navečer Andrej Plenković. Mislim da smo uspjeli unijeti novu kulturu dijaloga i unijeti sadržaj u politiku koja je usmjerena na budućnost, gospodarstvo, demografsku politiku, snažnije institucije, to su bile naše ključne poruke i očito da su bile prepoznate od naših birača”, dodao je te istaknuo kako su otvoreni za suradnju s onima koji su im programski i svjetonazorski bliski. “Siguran sam da smo nakon ovakve pobjede stranka koja će imati privilegij formirati stabilnu vladu u iduće četiri godine”, rekao je.
MOST NE ODUSTAJE OD UVJETA
- Još nema pregovora, uživamo u izvrsnom rezultatu usprkos negativnoj kampanji protiv Mosta - rekao je u nedjelju navečer Nikola Grmoja, glasnogovornik Mosta. Na pitanje o potpori Mosta u formiranju nove vlade, Grmoja je podsjetio na uvjete koje je Most postavio SDP-u i HDZ-u u zamjenu za podršku u vladi. “Ako ih neće ispuniti, a do sada nisu pokazali da to žele, mi idemo u oporbu”, poručio je.
ŽIVI ZID NEĆE U KOALICIJU?
Član Živog zida Ivan Pernar rekao je u nedjelju navečer kako su očekivali više te poručio kako i dalje stoje pri odluci da ne koaliraju ni s jednom strankom. “Bolje novi izbori nego služiti marionetskoj vladi”, poručio je Pernar.
SDP RAČUNA NA ŽIVI ZID
U stožeru Narodne koalicije prevođene SDP-om rezultati su primljeni prilično hladno. “Očekivali smo nekoliko mandata više, no što je, tu je. Zahvalio bih građanima i pozvao sve progresivne stranke koje su ušle u Sabor da nam se pridruže kako bismo zajedno formirali stabilnu hrvatsku vladu”, izjavio je vidljivo razočarani Siniša Hajdaš Dončić (SDP). Nije htio komentirati hoće li SDP tražiti novog predsjednika stranke ako ne uspije formirati vladu. U neslužbenim razgovorima SDP-ovci računaju da im u sastavljanju većine mogu biti dostupni glasovi Živog zida, čijim se zastupnicima više može isplatiti da u tim pregovorima ostanu zajedno nego da se dijele na Sinčićeve i Martinovićeve. Računaju i na sve manjince.
Krešo Beljak
HSS
Podržavam Milanovića, a u vladi s Mostom ne bih sudjelovao
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak izjavio je u nedjelju navečer da HSS podržava Zorana Milanovića kao mandatara za sastavljanje buduće vlade, no u vladi u kojoj bi bio Most on osobno ne bi sudjelovao. “Opća ocjena je da su građani ove zemlje sve nas političare odlučili ocijeniti jednom velikom nulom. To su svi oni koji nisu izišli na izbore i u budućnosti će se morati mijenjati percepcija političara kao takvih, zato što građanima gotovo nitko nije po volji”, kazao je Beljak novinarima.
Ivan Vrdoljak
HNS
Poruka građana je da im je muka od politike
U izbornoj noći predsjednik HNS-a izjavio je kako ne smatra da je Narodna koalicija na gubitku. “Most je izgubio par mandata, Živi zid je narastao, a mi smo tamo gdje smo bili i nakon prošlih izbora. Ono što mene najviše zabrinjava je izlaznost. Poruka građana je da im je muka od politike”, kaže Ivan Vrdoljak, koji napominje da to nije ni čudno, jer su populisti zagadili politički prostor. Njegovo mišljenje je da Hrvatska treba stabilnu vladu, a na pitanje novinara tvrdi kako je deplasirano govoriti o tome da Narodna koalicija nije homogena. “Vrijeme koje je pred nama treba posvetiti tome da se vrati dignitet u politiku, a ne da se ljude neosnovano naziva lopovima, kao što su mene neki nazivali”, izjavio je Vrdoljak za RTL u izbornoj noći.
Mađarski zastupnik neizvjestan do kraja
Do ponoći DIP je obradio više od 60 posto glasova za nacionalne manjine, koje u Saboru imaju osam zajamčenih mjesta. Srpska nacionalna manjina ima tri zastupnika, a ostale manjine po jednog. Najviše glasova među srpskom manjinom dobili su Milorad Pupovac, Mile Horvat i Boris Milošević. U Sabor će opet i Furio Radin, zastupnik talijanske manjine, a do samog kraja vodila se izjednačena borba između Šandora Juhasa i Roberta Jankovicsa za predstavnika mađarske nacionalne manjine. Do zaključenja ovog broja Glasa Slavonije još nisu bili prebrojeni svi glasovi za izbor mađarskog predstavnika.