Objavljeno 31. kolovoza, 2016.
Župarić-Iljić: Država strukturno i dugoročno zanemaruje pitanja imigracije
Pokretanje novog velikog migrantskog vala, poput onoga koji je prošle godine zapljusnuo hrvatske granice, sve je aktualnije u svjetlu prijetnji iz Turske koja poručuje kako “neće moći nastaviti zaustavljati priljev migranata u EU ako se do listopada ne ukinu vize za Turke”.
Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova prije nekoliko dana potvrdilo je kako je u posljednjih mjesec i pol dana zamjetan porast pokušaja nezakonitog prelaska državne granice, ali da se još ne može govoriti o ponovnom aktiviranju zapadnobalkanske rute preko Hrvatske. MUP ističe kako granična policija izrađuje analize rizika i u skladu s tim angažira dostatan broj policijskih službenika i opreme na najugroženijim dijelovima granice. Dodaje se i kako je MUP spreman zaštititi državnu granicu, no u kombinaciji s mađarskim najavama podizanja nove ograde na granici sa Srbijom i činjenicom da je u Srbiju ovoga ljeta na razne načine ipak uspio ući određeni broj migranata, sve zajedno poziva na dodatni oprez.
Ranjivost
Pitanje je, međutim, koliko situacija u našoj zemlji koju obilježava nemogućnost formiranja dugoročno stabilne vlasti te činjenica da zemlju sada vodi tehnička vlada i s granicom koju, pokazalo se, nije lako braniti mimo službenih prijelaza, čini Hrvatsku ranjivom u smislu nošenja s problemima koje bi migrantski val mogao izazvati.
Na pitanje koliko je realna mogućnost da se Hrvatska uskoro suoči s novim izbjegličkim i migrantskim tokom, Drago Župarić-Iljić, znanstvenik Instituta za migracije i narodnosti, ističe da ona jest dosta izgledna, no bar zasad se ne radi o brojkama kojima smo svjedočili prošloga ljeta i jeseni. Iako, dodaje, u ovom trenutku u Grčkoj ima oko 60.000 izbjeglica i drugih prisilnih migranata, a u Srbiji ih je već više od četiri tisuće.
- Zaustavljanjem tzv. balkanske rute u ožujku ove godine opet je ojačala srednjomediteranska ruta preko Tunisa i Libije, ali je i ona iz Grčke promijenila smjer pa se morskim putem nastavlja u Italiju. Novo podizanje ograde od strane Mađarske, kao i sve nedoumice oko dogovora EU - Turska, a s obzirom i na nestabilnost u Turskoj, mogu u jednom trenutku biti okidač koji će pokrenuti masovnije pokušaje prelaska ljudi preko Egejskog mora put zapada. Nažalost, čini mi se da u takvom scenariju neće bježati, i u Europu dolaziti, samo Sirijci, Afganistanci i drugi prisilni migranti, nego i Kurdi, ali i drugi turski državljani koji su oponenti vladajućeg režima - smatra Župarić-Iljić.
Prema njegovim riječima, za razliku od nekih drugih europskih društava gdje je to jedno od krucijalnih pitanja koje ponekad i odlučuje izbore, naši političari pokazuju začuđujuću dozu amnezije i potkapacitiranosti da problematiziraju ta pitanja. “No to je samo odraz toga da država strukturno i dugoročno zanemaruje pitanja imigracije i integracije, a zapravo se migracijska tematika prostituira u političkom diskursu jedino kao argument prepucavanja oko toga koja je vlast ili opozicija 'zaslužnija' za to što svjedočimo sve značajnijem iseljeničkom toku iz Hrvatske”, zaključuje Župarić-Iljić.
Zatvaranje granice
Politolog Vedran Obućina kaže kako je problem “tehničke vlade” što ne može donijeti nikakvu dalekosežnu odluku. No, unatoč tome, dodaje kako i takva vlada ima zakonsku i ustavnu odgovornost braniti samu granicu, ali i primjenjivati sve važeće zakone i odluke.
- Stoga, ako i dođe do pojačanog vala migranata, mislim da bi se jednostavno zatvorila granica i krenula bi ponovno stroža kontrola. Upoznat sam s činjenicom da centri za prihvat izbjeglica i dalje funkcioniraju, naravno vjerojatno ne s toliko ljudi kao prije. Svaka se osoba provjerava, a malo ljudi radi na tome, pa je taj proces vrlo dug. Dodatni broj izbjeglica zasigurno bi napravio mnogo jači pritisak na te službenike. Mislim da bi i zbog tog, mnogo “tehničkijeg” razloga, bila postavljena blokada ulaza u Hrvatsku. Osim ako, naravno, opet netko u Europi ne kaže nešto drugo, jer smo mi kao zemlja podosta poznati po tome da baš i ne stojimo iza svog stava - kaže Obućina.
Igor BOŠNJAK
PROTOKOL O SURADNJI SA SRBIJOM
- Koliko mi je poznato, osim postojećih zakona i pravilnika, ponajprije nedavno dopunjenog Zakona o nadzoru državne granice, u listopadu 2015. potpisan je i Protokol između MUP-a RH te ravnateljstva policije i MUP-a Srbije o suradnji u migracijskoj krizi i sprječavanju nezakonitih migracija, na koji se pravno i institucionalno uvijek može pozvati. Ne mislim da sama činjenica nepostojanja vlade predstavlja veliki rizik jer se pokazalo da je i prošla, a sada “tehnička” vlada spremno nastavila raditi na modelu prihvata i daljnjeg organiziranog tranzita. Naravno da su sada druge okolnosti, no ako bude potrebe, prihvatni centar u Slavonskom Brodu može se reaktivirati za novi prihvat ljudi, a to je već uhodani mehanizam. Ono što je možda problematičnije jest na koji će se način nastaviti program premještanja i preseljenja - kaže Župarić-Iljić.
ANKARA ZAHTIJEVA OD EU-a UKIDANJE VIZA DO LISTOPADA
Turska “neće moći nastaviti zaustavljati” priljev migranata u EU ako se do listopada ne ukinu vize za Turke, upozorio je šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu u razgovoru za grčki dnevnik Kathimerini objavljenom u utorak. Turski ministar ponovno je iznio upozorenje Europljanima nakon što su grčke vlasti zabilježile od ponedjeljka do utorka ujutro novi rekord od 462 dolaska migranata koji su krenuli s turske obale. “Turska je svoje učinila” kako bi prekinula taj priljev nakon migracijskog pakta sklopljenog u ožujku s EU-om i sada čeka da Europljani “održe svoja obećanja” dana zauzvrat, među kojima je ukidanje viza za Turke, rekao je Cavusoglu. Ako EU ne ispuni svoje obveze, “Turska ne može nastaviti sama zaustavljati migracije” prema Europi, upozorio je on. H
PROMJENA SITUACIJE MOGUĆA JE VEĆ ZA MJESEC DANA
Obućina smatra da bi u slučaju većeg priljeva migranata tehnička vlada, do uspostavljanja nove vlade, morala pratiti prethodno donesenu odluku, a to je ona o blokadi granica. “Turska na neki način time drži Europu u šaci, ali mislim da neće dodatno podizati tenzije jer imaju i previše svojih problema. Naravno, to je uvijek opcija i karta u rukavu koju oni imaju i s kojom mogu pokušati nametati svoja pravila Europi. A posljednji dolasci migranata najvećim se dijelom odvijaju iz Grčke pa onda preko Bugarske. Zasad ne vidim ozbiljniju opasnost, što ne znači da se već za mjesec dana ne može promijeniti situacija. Baš je u ovo vrijeme prošle godine krenuo val, ali mislim da bi i EU ovaj put inzistirao na njihovu zaustavljanju”, smatra Obućina. On ističe kako nije puno izbjeglica skrenulo prema BiH, što je mogla biti alternativna ruta, a što se tiče istočnih granica, kaže, donekle omeđenost Dunavom i Savom omogućuje ipak skladniji oblik zaštite te granice.
oprez
MUP: SPREMNI SMO ZAŠTITITI DRŽAVNU GRANICU