Objavljeno 17. kolovoza, 2016.
GUNJA
Na poplavljenom području istočnog dijela županjske Posavine počela je gradnja pomoćnih zgrada, što je izazvalo novi prijepor među stanovnicima.
Obnovili najosnovnije
- Obnova kuća je završena, osim onih za koje se vodi sudski spor, i u tijeku je gradnja pomoćnih zgrada. I tu je sada nastao problem jer pravo na objekt od 50 četvornih metara imaju samo oni mještani kojima je država sagradila novu kuću. Svi ostali, znači oni koji su kuću sami obnavljali uz financijsku pomoć države i oni koji su obnovu kuće prepustili državi, na pomoćne zgrade nemaju pravo. Revoltirani ljudi svakodnevno dolaze u Općinu, bune se i negoduju, a ja kao načelnik ne mogu doći ni do koga tko bi mi mogao pojasniti ovu situaciju i dati konkretne odgovore. Pokušao sam ih dobiti i od ministra graditeljstva kada je nedavno bio u Vukovaru, ali jednostavno nisam uspio - kaže gunjanski načelnik Hrvoje Lucić.
Mještani koji su ostali uskraćeni poručuju da je nedopustivo da ih se na taj način diskriminira.
– I mi smo također stradali u poplavi, sve nam je uništeno. Od države smo dobili po 40 tisuća ili 70 tisuća kuna. Tim smo novcem uspjeli obnoviti samo ono najosnovnije. Profitirali su oni koji su prije poplave imali ruševne straćare i “kokošinjce”. Dobili su potpuno nove kuće, u koje je država utrošila silan novac, po nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o kvadraturi. Samo je za septičke jame plaćala sramotno visokih 60 tisuća kuna! A sada još dobivaju i novu pomoćnu zgradu od 50 kvadrata. Pa to vam je krasan jednosoban stan! Ovo je nepravda i na tome neće i ne može ostati - poručuju ogorčeni Gunjanci koji već konzultiraju odvjetnike.
Još se nisu svi vratili
Načelnik Lucić najavljuje kako će Općina Gunja već danas poslati službeni dopis Ministarstvu graditeljstva i tražiti pojašnjenje zbog čega se samo određenoj kategoriji mještana grade pomoćne zgrade, a ostalima ništa. Inače, samo je u Gunji sagrađeno oko 160 novih kuća.
Gunjanci Vladimir Sidor i Saša Stanić sami su obnavljali kuće uz financijsku potporu države. Ističu da je tijekom obnove bilo puno nepravde i još uvijek je ima, ali da će se ona teško ispraviti.
- Pošteno bi bilo da se i drugim mještanima isplati određeni iznos za obnovu pomoćnih zgrada. Svima su nam bile poplavljene, stradali su nam i mali strojevi, motokultivatori, elektromotori, a nismo ni kune dobili. A koliko su tek oštećeni ljudi koji nisu bili u Gunji u vrijeme poplava, a država im je uskratila i osnovno pravo na obnovu kuće - kažu Sidor i Stanić. Napominju da se neki ljudi još nisu vratili kući i kao primjer navode Stanićevu susjedu, čija je kuća završena još proljetos, ali već pet mjeseci čeka namještaj i bijelu tehniku...
- Susjeda je u travnju napunila 92. godinu i šalili smo se da ćemo u njenoj novoj kući proslaviti rođendan, ali ona je još uvijek kod kćerke u Županji, jer u Gunji nema na čemu ni spavati - ističu Stanići.
Kao problem u Gunji Lucić navode i oštećene ceste i nogostupe koje su tvrtke angažirane na obnovi kuća potpuno uništile. Ministarstvo ih je obećalo sanirati i dovesti u primjereno stanje, ali od toga očito nema ništa. Ono što ga ipak najviše brine je masovni odlazak ljudi.
- Mladi i ljudi srednjih godina sve više odlaze iz Gunje trbuhom za kruhom. Vjerujem da ih je više od 500 već otišlo. Od srijede ćemo krenuti u obilazak sela, kuću po kuću, kako bismo dobili točan podatak koliko ljudi danas živi u Gunji i gdje su otišli ostali. Novih je kuća sada puno, ali ljudi nema. Ovdje se baš ništa ne ulaže, ne stvaraju nikakve pretpostavke za gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta i bojim se da će situacija biti još i gora - zaključuje Lucić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
diskriminacija
SVI SMO JEDNAKO STRADALI, KAŽU GUNJANCI
500
Gunjanaca je napustilo selo u potrazi za boljim životom
Ističu da je tijekom obnove bilo puno nepravde i još uvijek je ima, ali da će se ona teško ispraviti
Nije bilo diskriminacije
Odgovore na pitanja koja muče Gunjance potražili smo u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama u Zagrebu. “Od preostalih 105 lokacija predviđena je sanacija i/ili izgradnja 64 pomoćne i/ili gospodarske zgrade dok se na 41 lokaciji ne predvdiđa sanacija i/ili izgradnja pomoćnih i/ili gospodarskih zgrada iz sljedećeg razoga: ili nisu postojale prije poplave, ili su umrli korisnici koji nemaju nasljednika s pravom, ili su korisnici sami obnovili, ili su prije poplave postojale nelegalna drvena zdanja, stoga tvrdnja stanovnika Gunje o diskriminaciji ne stoji. Sukladno Zakonu o obnovi i Programu obnove, korisnici Programa koji su se prema vlastitom izboru odlučili za model obnove isplatom novčanih sredstava, isplata sredstava uključuje obnovu svih zgrada na promatranoj parceli, tj. stambenu zgradu koja zajedno s pomoćnim i/ili gospodarskim zgradama čini funkcionalnu cjelinu. Tako tvrdnja stanovnika Gunje koji su ostvarili pravo na obnovu isplatom novca, da su zakinuti, ne stoji. Nakon pritiska stanovnika Gunje upućenog MGIPU-u te zauzimanja generalnog stava da se treba provesti ujednačavanje kriterija za izgradanju pomoćnih i/ili gospodarskih zgrada s kriterijima obnove u operativnom području u nadležnosti Instituta IGH iz Osijeka, odlučeno je da se, ukoliko to dozvoljavaju prostorno-planski uvjeti, udovolji zahtjevu dijela korisnika Programa iz operativnog područja Gunje te je sukladno tome proveden daljnji postupak pripreme za obnovu i/ili izgradnju pomoćnih i/ili gospodarskih zgrada bruto površine 50,50 m2, ali samo na 32 promatrane lokacije. Obnova i/ili izgradnja pomoćnih i/ili gospodarskih zgrada se provodi na jasan i transparentan način, u svemu sukladno s pravilima Programa obnove”, stoji u odogovoru koji je potpisao Marijan Župan, inženjer građevine, iz iTVZ-a d.o.o. za upravljanje projektima gradnje, projektiranje i nadzor u graditeljstvu.