RAD BOLNICA U 2015.
Objavljeno 7. kolovoza, 2016.
Na stacionarnim odjelima bolnica 2015. godine liječilo se 748.159 osoba
Na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica 2015. godine liječilo se 748.159 osoba (u
2014. godini 742.452), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije. Od toga 676.468 osoba liječeno je na djelatnostima za liječenje akutnih bolesnika, a 71.691 na djelatnostima za liječenje subakutnih i kroničnih bolesnika, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u novom izvješću.
Ukupan broj hospitalizacija na 100 stanovnika iznosi 17,46/100 (2014. bio je 17,33/100 stanovnika), a broj hospitalizacija u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika iznosi 15,79/100 stanovnika.
Lani su svi bolnički pacijenti ostvarili 6,4 milijuna dana bolničkoga liječenja, što je u prosjeku 8,56 dana po pacijentu. Sukladno tomu bolnički kreveti u prosjeku su bili zauzeti 271 dan u godini, čime je iskorištenost postelja bila oko 75 posto, a u jednome su se krevetu tijekom godine u prosjeku izmijenila 32 pacijenta.
- Na razini cijele Hrvatske broj bolničkih postelja na 1000 stanovnika je 5,5, odnosno 3,68 po liječniku, a u Zagrebu je 8,25 postelja na 1000 stanovnika (2,84 po liječniku).
U Osječko-baranjskoj županiji, u kojoj se nalazi i KBC Osijek, kojemu gravitira čak milijun pacijenata, ima 1238 bolničkih kreveta, 4,06 na tisuću stanovnika. S brojkom od 467 liječnika dolazimo do podatka da na jednoga liječnika dolazi 2,65 postelja. U 2015. godini u ovoj je županiji iz bolnica ispisano 49.421 pacijent, a svi su ostvarili ukupno 376.744 dana liječenja, dakle 7,62 dana po pacijentu. Godišnja zauzetost postelja u ovoj je županiji veća od državnoga prosjeka i iznosi 304 dana (83,37 posto), a u jednom bolničkom krevetu tijekom godine izmijeni se četrdeset pacijenata, otprilike koliko i u Zagrebu - ističu autori izvješća Branimir Tomić, dr. med. i Sandra Mihel, dr.med.
Pri usporedbi sa zemljama članicama Europske unije iz okružja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100 stanovnika i hospitalizacija u bolnicama za liječenje akutnih bolesnika/100 stanovnika, te malo ispod ukupnog EU prosjeka. Kod usporedbe sa zemljama članicama EU-a iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s većom prosječnom dužinom liječenja, a ispod EU prosjeka je prema godišnjoj iskorištenosti kreveta.
Eduard SOUDIL
OVO SU UZROCI SMRTI U HRVATSKOJ
Prvi uzrok smrti u Hrvatskoj i su dalje bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 25.694 osobe – 611/100.000 stanovnika. Od novotvorina (rak, karcinom...), druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 14.290 osoba – 340/100.000 stanovnika. Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj su iz ove dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja (2888 – 68,7/100.000), bolesti dišnog sustava (2663 – 63,4/100.000), bolesti probavnog sustava (2165 – 51,5/100.000) i druge manje zastupljene uzroke. Poredak uzroka smrti prema skupinama bolesti kod muškaraca jednak je kao i prethodne godine, prve su cirkulacijske bolesti, slijede novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava te bolesti probavnog sustava. Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava te endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma. U usporedbi s prethodnom godinom na petom mjestu su endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma koje su zamijenile mjesto s bolestima probavnog sustava. Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova (1160) i prometnih nesreća (432), zatim slijede utapanja (96), otrovanja (94) te ugušenja (49).
177
osoba umrlo je lani od zaraznih bolesti i bolesti koje su izazvali paraziti
U 2015. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2888 nasilnih smrti, od toga je 2103 nesretnim slučajem