Gotovo sedam mjeseci nakon što je HEP poništio natječaj za izvođača radova na gradnji plinske kombi-kogeneracijske elektrane na plin u Osijeku (KKE), snage 500 MW, čija je vrijednost premašivala 300 milijuna eura, nije poznato kakva će se elektrana graditi u Osijeku.
Dva stava različitih političkih opcija o toj investiciji sukobljavaju se oko elektrane o čijoj će gradnji ipak politika reći glavnu riječ i to vrlo vjerojatno nakon izbora.
Konkretno, bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak veliki je politički zagovornik bio, a i sada je gradnje spomenute snažne elektrane. “Nakon odustajanja od Plomina i pisma Europske komisije, jedini veliki bazni blok koji može zamijeniti uvoz energije i riješiti opskrbu toplinom grada Osijeka je termoelektrana-toplana snage 500 megavata. Ishođene su sve dozvole, arheološki radovi su gotovi, imovinskopravni odnosi spremni su za rješavanje, proveli smo natječaj. I onda, nažalost, u mandatu vlade ovog crnog eksperimenta Mosta i HDZ-a dogodilo se ne da nisu uspjeli iscijediti odluku za taj najopravdaniji eneregetski projekt u Hrvatskoj nego su tijekom lipnja, nakon raspuštanja Vlade i svjesnosti da će se ići na izbore, donijeli odluku o poništenju tog procesa. Time nisu uništili projekt, ali su mu ukrali godinu do godinu i pol dana, no mi ćemo ga realizirati i zbog Osijeka, i zbog Osječko-baranjske županije, ali prvenstveno zbog energetske slike RH - kazao je početkom srpnja u Osijeku novinarima Vrdoljak izravno optuživši političke nasljednike u vlasti.
Jedan od prioriteta
Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić, upitan što je s tom planiranom investicijom u Osijeku, za naš list kazao je kako je “zamjena postojeće dotrajale i jako neefikasne termoelektrane-toplane u Osijeku jedan od prioritetnih projekata HEP-a d.d., kako s poslovnog aspekta, jer se gubitci u toplinarstvu mjere u stotinama milijuna kuna godišnje, tako i zbog toga što HEP ima zakonsku i poslovnu obvezu svojim kupcima osigurati stabilan izvor toplinske energije.
- Tijekom proteklih godina razmatrani su različiti modeli izgradnje elektrane. Bivši ministar Vrdoljak svojim lobiranjem zaustavio je izgradnju elektrane kakva je Osijeku potrebna, samo zato da bi gurao svoj veliki projekt protiv kojeg je cijela struka. Negativno stručno mišljenje s primjedbama HEP-ovog strukovnog sindikata TEHNOS-a javno je objavljeno na njihovoj web-stranici, pogotovo nakon što su im prezentirane studije koje su pokazivale financijsku neisplativost ovog projekta, kazao je za naš list Panenić.
On je obrazlažući to naveo kako u prilog opravdanom protivljenju struke za gradnju tako snažne elektrane na plin idu i negativna iskustva europskih energetskih kompanija koja pokazuju da su brojne plinske elektrane slične snage prestale s radom.
Spomenuo je kako energetski divovi u Njemačkoj - RWE i E-ON - gase termoelektrane na plin zbog njihove neisplativosti istaknuvši kako su tako prestale s radom ili izlaze iz proizvodnje nove visokoučinkovite plinske elektrane u Njemačkoj Irsching 4 i 5, snage 1,4 GW, u Nizozemskoj Claus snage 1,3 GW i Magnum snage 860 MW, u Slovačkoj Malženice - 430 MW, u Češkoj Pocerady - 850 MW, u Austriji Mellach - 838 MW i brojne druge. Kazao je kako ti primjeri pokazuju da su i najrazvijenije svjetske kompanije u procjenama isplativosti plinskih elektrana počinile pogreške.
60 milijuna € gubitaka
- Plinska termoelektrana snage 500 MW stvarala bi do 60 milijuna eura gubitka godišnje te bi krajnji rezultat izuzetno opasnog projekta izgradnje prevelike elektrane u Osijeku bio povećanje cijene toplinske energije građanima Osijeka. Ovo pokazuje da postoji snažan politički lobi kao i interesne grupe koje se bave preprodajom građevinskog zemljišta i opskrbom plina, koji snažno guraju da se navedena elektrana sagradi, pa i uz rizik lažiranja podataka, cijenu čega će naravno platiti HEP, odnosno građani, oštar je Panenić.
Zbog toga se, kaže, Ministarstvo gospodarstva zalaže da se “upravo politika prestane baviti zbunjivanjem građana, lažiranjem studija i 'naštimavanjem' investicije u svrhu osobnih i predizbornih interesa.” U prilog tome, istaknuo je Panenić, govore riječi Ivana Vrdoljaka iz Glasa Slavonije od 29. svibnja 2013.: “Rekli su mi kolege iz HEP-a kako je ovo prevelika investicija da bi se prostituirala u predizborne svrhe. Ali, ja sam političar i to ću iskoristiti.”
Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a Ivan Anušić 19. srpnja poslao je otvoreno pismo Ministarstvu gospodarstva i HEP-u u kojem je pitao što znači najava da će u Osijeku biti građen novi termoblok i da se o tome informira javnost, posebice ako termoblok ne podrazumijeva KKE kapaciteta 500 MWe i 160 MWt (toplinske energije). Anušić je podsjetio kako je HEP ishodio već nekoliko lokacijskih dozvola za gradnju nove elektrane u Osijeku, ali ona nije sagrađena. Naveo je kako je HEP za izradu dokumentacije za četvrtu lokacijsku dozvolu (2015. godine), odnosno za projekt KKE Osijek 500 s priključkom već uložio više od 20 milijuna kuna.
- Zamolit ću gospodina Ivana Anušića da isto tako bez stručne analize koja bi govorila u korist ovog projekta ni on ne iskorištava taj projekt te da pusti stručnjake u odabiru najoptimalnijeg rješenja termoelektrane u Osijeku, kako bi se do roka za zatvaranje postojeće termoelektrane izgradila nova - odgovorio je Panenić na naše pitanje da prokomentira Anušićevo otvoreno pismo.
Energetski institut Hrvoje Požar:
Nema smisla graditi tako veliku elektranu
Dok se političari prepucavaju, pitali smo stručnjake što kažu kakvu treba graditi elektranu u Osijeku, s obzirom na hrvatske energetske potrebe i nedostatnu domaću proizvodnju struje. Voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar, doc. dr. sc. Mladen Zeljko, za naš list kazao je kako je sudjelovao u izradi recenzije za studiju rađenu za KKE Osijek 500 te da je sugerirano investitoru da se zaustavi taj projekt. “Upozorili smo na visoku cijenu plina, nisku cijenu električne energije te činjenicu da neke nove slične elektrane u drugim zemljama ne rade. Također i u Sisku, relativno nova plinska elektrana od 230 MW radi smanjenim kapacitetom i imat će vrlo malo sati rada ove godine. No, kod elektrane koja postoji i koja je u sustavu, s obzirom na cijene plina i električne energije gleda se da ona bar svojom proizvodnjom pokriva troškove. Za gradnju nove elektrane trebalo bi osigurati da ona iz prodajne cijene otplaćuje investiciju i realne troškove koji nastaju pri proizvodnji. Danas, uz ovakve odnose cijena plina i električne energije nema logike ulaziti u investiciju gradnje nove elektrane. Taj projekt može se aktivirati ako se taj odnos cijena promijeni, što se naravno može dogoditi. Nije loše imati pripremljenu dokumentaciju za takav projekt, jer se u slučaju promjena cijena, a ona ne dolazi preko noći, nego godinama, elektrana od 500 MW može sagraditi za manje od tri godine. O tome treba razmišljati, premda treba reći kako se cijena električne energije u proteklih pet godina prepolovila” - kazao nam je dr. Zeljko.
Upitan kakva je prema njegovu mišljenju potrebna elektrana u Osijeku, dr. Zeljko je odgovorio kako zamjensko rješenje, s obzirom na starost postrojenja koje Osijek opskrbljuje toplinskom energijom i proizvodi i električnu energiju, može biti postrojenje bitno manje od 500 MW. - Dobro rješenje predstavljala bi elektrana adekvatne snage, slične postojećoj, sa suvremenom tehnologijom i stupnjem iskorištenja mnogo boljim od postojeće elektrane. S ovakvim odnosom cijena plina i električne energije nema smisla graditi tako veliku elektranu od 500 MW. Kolike snage, to ne mogu sada reći, jer bi tome trebala prethoditi detaljna analiza - zaključuje dr. Zeljko.
Igor MIKULIĆ
TEHNOS TVRDI DA JE KKE OSIJEK 500 MEGALOMANSKI I NEOPRAVDAN
Tehnos - strukovni sindikat radnika u HEP-u proveo je analizu isplativosti investicije KKE Osijek 500 te je upozorio Upravu HEP-a na svoj stav. Tehnos drži da je investicija u KKE Osijek potrebna, zbog zamjene postojećeg dotrajalog postrojenja, no da ta elektrana nosi veliki rizik neisplativosti, koji znatno raste s povećanjem snage elektrane. “KKE Osijek 500 je vrlo skup megalomanski projekt. KKE Osijek 500 je tehničko rješenje koje je odabrano bez primjerene stručne rasprave. Struka smatra da je optimalno rješenje elektrana snage manje od 200 MW. Projekt KKE Osijek potrebno je revidirati i prilagoditi”, navodi Tehnos. Najvažniji pokazatelji neisplativosti gradnje KKE Osijek 500 su u činjenici da je cijena plina relativno visoka, a veleprodajna cijena električne energije u Europi - niska, s trendom dodatnog snižavanja. “KKE Osijek 500 s pretpostavljenom cijenom proizvodnje od 65 eura/MWh neće biti konkurentan”, drže u Tehnosu, navodeći kako je neisplativa proizvodnja i uzrok što ne rade termoelektrane poput TE Rijeka, TE Sisak, KTE Jertovec... Tehnos navodi kako su kogeneracije opravdane i isplative onda kada je omjer u proizvodnji približno 2/3 toplinske energije i 1/3 električne energije, odnosno kada maksimalni kapacitet elektrane odgovara kapacitetu toplinarstva. “Na području Osijeka potrošnja topline puno je manja od kapaciteta KKE Osijek 500, pa je ova elektrana prevelika, a time njena isplativost jako ugrožena. Čak kada bi nekim čudom došlo do ekstremnog pada cijene plina i KKE Osijek 500 postao konkurentan, tehnički je neopravdano graditi takvu elektranu-mastodonta na konzumno sićušnom području Osijeka”, navodi Tehnos.