Ovih je dana završila 20. sezona arheoloških istraživanja na lokalitetu Galovo, samo nekoliko kilometara sjeveroistočno od Slavonskog Broda, naselja iz najstarijeg razdoblja starčevačke kulture. Prostire se na površini od nekoliko hektara, od čega je dosad istraženo oko 3500 četvornih metara.

Istraživanja vodi znanstvena savjetnica Instituta za arheologiju, dr. sc. Kornelija Minichreiter, koja mlađim kolegama nastoji prenijeti ljubav prema poslu, iako je službeno u mirovini.

- Već prije 8000 godina tadašnje stanovništvo uvidjelo je da je ovo jedno od najljepših mjesta u Slavoniji i naselilo ga. U početku sam mislila da će istraživanja trajati godinu-dvije, no nalazi su pokazali da je to jedno od najznačajnijih nalazišta koje pripada mlađem kamenom dobu neolitiku pa smo nastavili - rekla je voditeljica.

Nalazište je na dubini od 80 cm ispod površine, zbog čega su potpuno očuvani objekti i nađeni inventar prvih 'Brođana' koji su se služili kamenim alatkama.

Dosad je otkriven dio naselja, dvije stambene zemunice i šest radnih u kojima smo otkrili lončarske, krušne i peći za pravljenje pepela, ostatke tkalačkih stanova... Zemunice su prepune dijelova posuda, zdjela, lonaca, bojenog posuđa - koje se prilagalo u grobove uz pokojnike.

Minichreiter navodi kako su veliko iznenađenje bile i četiri grobne jame. Ta kultura, naime, još ne poznaje regularno groblje, nego su pokojnike pokapali u središtu naselja, i to samo istaknute članove plemenske zajednice - vođe, keramičare, majstore koji su izrađivali oružje i oruđe. Posebnost je ovoga lokaliteta višestruka.

Oko jama nađeni su ostatci drvenih ograda, što dosad nigdje nije otkriveno, a u grobovima je nađeno više od 130 žrtvenika - malih figurica divlje svinje, srne... te kamenih sjekira, što je bio znak moći pokojnika.

Naselje Galovo bilo je “središte” proizvodnje alatki od kamena, koji se dobivao uglavnom iz Bosne - u doktorskoj je disertaciji otkrila prof. Rajna Klindžić. Prvi su se stanovnici naselja smještali dalje od Save, koja je uvijek poplavljivala, no kasnije su se širili i na brdo. Cijeli je sjeveroistočni dio grada nekada bio područje starčevačke kulture, koja je trajala 500 - 600 godina. Galovo je tri tisuće godina starije od Vučedola. Na tom se mjestu, kaže Minichreiter, rađala Europa, o čemu opširno govori u svojoj monografiji, nastaloj prije deset godina. Dio iste kulture otkriven je i na području Zadubravlja.

- Ovo je sam početak civilizacije, prve kulture na tako visokom stupnju. Uveli su žitarice u prehranu, pripitomljavali stoku, izrađivali lončariju, ali išli su i u lov, ribolov kao tisućljećima prije toga - rekao je dr. Zorko Marković iz Instituta za arheologiju, koji 15 godina otkriva povijest lokaliteta Galovo.

Starčevačka je kultura niknula u Maloj Aziji i na Bliskom istoku, a potom se preko Grčke i Bugarske dolinom Vardara i Morave, preko Srbije, širila do sjevernih granica. Prostire se u sjevernoj Hrvatskoj, južnom dijelu Vojvodine, u užoj Srbiji, Bosni, zapadnoj Mađarskoj sve do Beča, gdje je nedavno pronađen trag.

U otkrivanju visokog stupnja civilizacije uživa i mlada arheologinja Dunja Martić, koja se bavi analizom tragova. Iznimno joj je, kaže, zanimljivo što tragovi ukazuju na obradu zemlje, branje samoniklog bilja, rezanje mesa, obradu kože... ukratko, visokog stupnja civilizacije.

Rekonstrukcijom života iz mlađeg kamenog doba - načina stanovanja, prehrane, što su potvrdili nađeni ostatci kostiju svinje, goveda, koza, ovaca, ptica, ribe - na mjestu bi se današnjeg lokaliteta mogao izgraditi arheološki park - godinama sugerira Minichreiter jer to smatra turističkim potencijalom Slavonskog Broda.

Dva stoljeća arheoloških istraživanja na Galovu rezultat su zajedničkih nastojanja Instituta za arheologiju i Muzeja brodskog Posavlja, uz financijsku potporu Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Brodsko-posavske županije.