Objavljeno 18. srpnja, 2016.
Vodstvo Hrvatske radiotelevizije (HRT) potvrdilo je da je nakon provedene revizije i "dovršenja knjiženja svih poslovnih događaja povezanih s poslovanjem 2015", utvrđena lanjska dobit od 18,3 milijuna kuna, iako je bivši ravnatelj poslovanja Boris Sruk u veljači objavio da je operativna dobit u 2015. bila 56,9 milijuna kuna te da je, kako je tada naglasio, "riječ o najboljim poslovnim rezultatima HRT-a u posljednjih dvanaest godina".
"Promjena u rezultatu poslovanja u najvećoj je mjeri posljedica promjene računovodstvenih politika HRT-a i primjene konzervativnije računovodstvene politike (povećanje troškova na ime povećanja postotaka rezervacije i skraćenja razdoblja starosti potraživanja s 365 na 180 dana) vezano uz vrijednosna usklađenja i rezerviranja za sudske sporove, a čime se pridonosi rastu financijske stabilnosti i sigurnosti poslovanja HRT-a te realnijemu iskazivanju poslovnoga rezultata", stoji u HRT-ovu odgovoru Hini.
Na upit o eventualnom propitivanju odgovornosti bivšeg ravnatelja poslovanja Borisa Sruka i glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana za, kako je istaknuto, "nerealno iskazivanje poslovnoga rezultata", vodstvo HRT-a nije odgovorilo.
Potvrđeno je i da je HRT, nakon nedavnog uzimanja kredita od 80 milijuna kuna za "refinanciranje postojećeg duga i financiranje ulaganja", planirao i dodatno kreditno zaduženje od 60 milijuna kuna u posljednjemu tromjesečju 2016. Osim toga, navodi se i da je HRT ove godine obvezan otplatiti 122,5 milijuna kuna glavnice kredita te da osim novoplaniranih investicijskih projekata u iznosu od 156,8 milijuna kuna, što je prvobitni plan smanjen za 111 milijuna kuna, u ovoj godini dospijeva još 143 milijuna kuna "investicija s temelja postupaka koji su pokrenuti još u 2015. godini".
Ukupne obveze po kreditima HRT-a iznose 368,8 milijuna kuna, a planirano stanje obveza na kraju godine iznosi 367,8 milijuna kuna, ističu na HRT-u. Dodaju da se smanjenje kreditne zaduženosti javne radiotelevizije u budućemu razdoblju temelji na redovitoj otplati postojećih kredita, povećanju planiranih rezultata poslovanja, ali i provođenju restriktivne troškovne politike.
"Štednja se namjerava provesti na nekoliko načina: restriktivnom troškovnom politikom u području troškova rada, neprekidnim praćenjem troškova radnika uz povećanje radne učinkovitosti smanjenjem troškova vanjske suradnje te povećanjem učinkovitosti u proizvodnji programa", ističe se u odgovoru HRT-a.
Potvrđeno je i da je odlukom Ravnateljstva HRT-a predviđeno smanjenje troškova vanjske suradnje na javnoj radioteleviziji za deset posto do kraja godine, ali i značajno smanjenje iznosa predviđenog za otkup programa od neovisnih proizvođača.H
HND: Vlada se ponaša prema HRT-u kao prema ratnom plijenu
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u nedjelju je u priopćenju osudilo namjeru tehničke Vlade da produlji v. d. mandat vodstvu Hrvatske radiotelevizije (HRT). "Na taj način pokušava se sačuvati postojeće stanje na HRT-u do parlamentarnih izbora, pa i mjesecima nakon njih, kako bi se već i do sada učinjena ogromna kadrovska i programska šteta dodatno uvećala, što je besramna zloupotreba političke moći na štetu hrvatskih građana", stoji u priopćenju koje je potpisao predsjednik HND-a Saša Leković. "S obzirom na ponašanje ove Vlade prema HRT-u kao prema ratnom plijenu koji se umjesto javnog medijskog servisa svih građana pretvara u udarno sredstvo rigidne kulturne revolucije ideja da bude produljen mandat v.d. glavnog ravnatelja koji bespogovorno ispunjava takve političke zahtjeve zapravo ne treba čuditi", zaključuje HND u priopćenju.