Nakon što nije uspio formirati saborsku većinu i zbog potpunog gubitka povjerenja vodstva svoje stranke, Tomislav Karamarko, kako je i najavljeno, podnio je ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a, a najveća hrvatska stranka nada se kako će HDZ s novim čelnikom, kojega još trebaju izabrati, spriječiti povratak SDP-a u Banske dvore nakon prijevremenih parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati u rujnu.

Kalkulacije o novom šefu HDZ-a krenule su i prije Karamarkove ostavke, a jedini koji je zasad javno najavio svoju kandidaturu je Andrej Plenković, zastupnik u Europskom parlamentu, jedan od rijetkih članova stranke koji su se nedavno usudili javno kritizirati postupke dosadašnjeg predsjednika. Među mogućim kandidatima spominju se i Tomislav Tolušić, bivši virovitičko-podravski župan, a sada tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, potom Oleg Butković, koji je nedavno zasjeo na mjesto potpredsjednika HDZ-a, europarlamentarka Ivana Maletić i drugi.

Politički analitičari smatraju Karamarkovu ostavku logičnim raspletom događaja do kojih je dovela njegova politika, a dio njih najavljuje da bi odlazak Karamarka moga učiniti "suvišnim" i Zorana Milanovića, predsjednika SDP-a. Politolog i sociolog Anđelko Milardović ističe kako je ostavka logična posljedica preuzimanja odgovornosti i istodobno kristalizacija krize političkog sustava koja je nastala zbog višestrukog političkog neuspjeha vladajuće grupe. Neuspjeh je, smatra Milardović, nastao zbog tri razloga: zbog nedovršene pobjede na izborima koja je proizvela bivšu konstelaciju snaga, zbog toga što relativni pobjednici nisu preuzeli vlast do kraja, prije svega javna poduzeća, i jer se grupa koja je osvojila vlast “ponašala kao da je sebi oporba”.

- Na takav rasplet događaja Karamarka su upućivala zbivanja u parlamentu, kad su članovi kluba zastupnika HDZ-a glasali za raspuštanje parlamenta, a prethodno je i predsjednica zauzela stav koji mu ne ide u prilog - ističe Milardović i dodaje da je Karamarko ostavku morao podnijeti i bez pritiska javnosti, i to bi se trebalo uvriježiti u političkoj praksi bez proizvodnje ovolike količine napetosti.

Politolog Dragutin Lalović smatra da je ostavka logično finale procesa koje traje od parlamentarnih izbora na kojima Karamarko, nasuprot vlastitom očekivanju i najavama, nije ostvario pravu nego relativnu pobjedu. Ta ga je činjenica natjerala da uđe u aranžmane koji su pokazali da je on “političar nižeg reda”, kaže Lalović: “Karamarko je pristao na gotovo uvredljive uvjete Mosta koji su bili izraz nepovjerenja Mosta prema njegovoj sposobnosti da bude premijer i vodi Vladu”.

- Umjesto da shvati o čemu je riječ, Karamarko je ušao u Vladu, postao prvi potpredsjednik i formirao tim u Vladi koji ne bi sastavio ni neprijatelj Domoljubne koalicije, s iznimkama Tolušića i Marića. To uopće nije reprezentacija Domoljubne koalicije, oni imaju mnogo boljih ljudi - kaže Lalović. Karamarko uopće nije radio posao potpredsjednika Vlade, nego je zapravo sve učinio da ne funkcioniraju ni Vlada, ni država, ni HDZ.

- Pokrenuo je rušenje vlastite vlade čime je srušio i sebe, i to je njegova “elementarna glupost”. On je morao otići jer je bio prirodna nepogoda za HDZ - zaključio je Lalović.

Politolog Zdravko Petak također smatra da je Karamarkova ostavka očekivana, jer se pokazalo da je čuvanje njegove pozicije potpuno destruiralo javni utjecaj i rejting HDZ-a. Petak ocjenjuje da se pokazuje kako “europska pozicija” koja postoji u HDZ-u, misleći na ljude koje predstavljaju Plenković i Stier, grupacija koja je jedva spomenuta na zadnjem Saboru HDZ-a, sada dolazi u prvi plan.

- To je, prema mom mišljenju, jedina šansa za HDZ da krene u kršćansko-socijalnom smjeru, da se pomakne prema centru koji mu daje koalicijski potencijal, sve ostalo je svođenje HDZ-a na njihovu najužu bazu koja se vrti oko maksimalno 20 posto birača - kaže Petak.

- Neshvatljivo je to što je takvim postupcima Karamarko praktički dao konkurenciji vlast u ruke, pa se sada HDZ mora transformirati i amortizirati štetno djelovanje - kaže Milardović koji smatra kako bi bilo dobro da HDZ napravi redizajn stranke u skladu s europskim standardima.

“Smatram da bi Plenković i Stier bili dobar tandem u tom pogledu. Ne želim davati prevagu ni jednoj stranci, ali Zoran Milanović pokraj ove dvojice ne bi imao što tražiti”, kaže Milardović.

- Treba se nadati da je Karamarko jednim dijelom natjerao HDZ da dođe k sebi ili će propasti, to znači spasti na 20 posto, jer niže ne mogu - kaže Lalović koji pozdravlja tu činjenicu i nada se kako to znači da HDZ ne može napraviti ništa gore.

- Ako izaberu Plenkovića, to je kao da su se odlučili za Europu, a ne Herceg-Bosnu. Nadam se da to povlači još jednu okolnost, da postaje suvišan i Milanović. Oni su dvojac. Mi smo bili taoci te dvojice potpuno nesposobnih ljudi, autoritarnih osoba koje ne znaju timski raditi, arogantno se ponašaju i pričaju besmislice, pri čemu je meni, kao socijaldemokratu, još teže što je to Milanović. Ako to bude tako, onda je ovo početak raspleta i početak normalizacije Hrvatske, u kojem će nam, ako se riješimo i Milanovića, onda i sunce svanuti - kaže Lalović.