Objavljeno 15. lipnja, 2016.
Od 88 javnih visokih učilišta, koliko ih je 2014. bilo u Hrvatskoj, Državni ured za reviziju pregledao je poslovanje i financijske izvještaje njih 68, od kojih je u 34 utvrdio određene nepravilnosti, zbog čega im je dao uvjetno mišljenje, otkriva revizijsko izvješće poslano Hrvatskome saboru. Među ustanovama koje su dobile uvjetno mišljenje pet je sveučilišta: u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku, a zamjerki nije bilo na poslovanje sveučilišta u Osijeku i Puli. Uvjetno mišljenje dobilo je 27 fakulteta i akademija, među njima osječki Ekonomski i Elektrotehnički, zagrebački Pravni, Arhitektonski, Građevinski, FER, PMF, Stomatološki i Muzička akademija, medicinski fakulteti u Osijeku i Rijeci... Na istom popisu našlo se i Tehničko veleučilište Zagreb te Veleučilište u Karlovcu. Zamjera im se da nisu uspostavili dovoljnu unutarnju kontrolu kojom bi osigurali zakonito i namjensko korištenje novca, što je utjecalo na nepravilnosti u planiranju, računovodstvenom poslovanju, prihodima i rashodima... Veći dio visokih učilišta nije u poslovnim knjigama evidentirao tražbine o školarinama za dodiplomske i diplomske studije, a neka ni tražbine za školarine za poslijediplomske i izvanredne studije. Učilišta imaju različit pristup pri evidentiranju prihoda od školarina, jedni ih evidentiraju u sklopu vlastitih prihoda, a drugi u sklopu namjenskih prihoda. Za istovrsne poslove neka zaključuju ugovore o djelu, druga ugovore o autorskom djelu.
Ukupni prihodi i primitci 68 visokih učilišta koje je “pregledala” revizija bili su 3,99 milijarda kuna, što je 2,1 posto ili 87,5 milijuna kuna manje nego 2013. Pri tome je novac iz državnog proračuna bio najvažniji prihod (oko 70 posto prihoda i primitaka). Ipak, taj se postotak znatno razlikuje od učilišta do učilišta - najmanji je u Veleučilištu u Požegi (24,9 posto) i osječkom Ekonomskom fakultetu (35,8 posto), a najviši u zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (93,9 posto) i splitskome Kemijsko-tehnološkom fakultetu (91,9 posto). Analiziranih 68 visokih učilišta potrošilo je 3,97 milijarda kuna ili 358 tisuća manje u odnosu prema godini prije.
Višak prihoda i primitaka u 2014. imalo je 38 visokih učilišta, manjak njih 28. H
Revizija se pozabavila samo onima čiji su prihodi u 2014. bili veći od 20 milijuna kuna
NA ZAPOSLENE IDE 80 POSTO NOVCA
Glavninu rashoda visokih učilišta (60,7 posto) čine rashodi za zaposlene. U 2014. iznosili su 2,4 milijarde kuna i u odnosu prema godini prije bili su manji 1,6 posto, dijelom zbog zaustavljenog uvećanja vrijednosti koeficijenta složenosti radnog mjesta. Na pojedinim visokim učilištima, konkretno, filozofskim fakultetima u Osijeku i Splitu, udjel za zaposlene prelazi 80 posto, a vrlo blizu tome je Filozofski fakultet u Zagrebu, splitska Umjetnička akademija, Pravni fakultet i PMF. S druge strane, na Sveučilištu u Zagrebu dio za zaposlene iznosio je 14,9 posto ukupnih rashoda, a na Sveučilištu u Rijeci 27,9 posto. Posljednjeg dana 2014. ukupna imovina visokih učilišta vrijedila je gotovo osam milijarda kuna i u odnosu prema početku godine bila je veća za 184 milijuna kuna.